Ekonomija

Privreda evrozone i dalje šlajfuje: Padu proizvodnje najviše doprinose loši rezultati Nemačke

Glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke (HCOB) Sajrus de la Rubia je upozorio na pad novih porudžbina i zaostalih narudžbina u evrozoni i naveo da privreda kreće u pravcu stagnacije
Privreda evrozone i dalje šlajfuje: Padu proizvodnje najviše doprinose loši rezultati NemačkeGetty © stock photo

Ekonomija evrozone se bliži stagnaciji, a proizvodnja je i nadalje u značajnom padu, zaključak je danas objavljenog indeksa agencije "Markit ekonomiks". Kompozitni indeks menadžera nabavke "Es end Pi global", prema preliminarnim podacima, pao je u septembru sa avgustovskih 51 na 48,9 poena, ispod praga od 50 poena koji razdvaja ekonomski rast od kontrakcije, prenosi "Blumberg".

Vrednost ovog indeksa je sada najniža u poslednjih osam meseci. Na negativan razvoj situacije je pre svega uticao pad u nemačkom sektoru proizvodnje i francuskom sektoru usluga.

Glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke (HCOB) Sajrus de la Rubia je upozorio na pad novih porudžbina i zaostalih narudžbina u evrozoni i naveo da privreda kreće u pravcu stagnacije.

"Nije potrebno mnogo mašte da bi se predvidelo dalje slabljenje privrede", rekao je Sajrus de la Rubia.

Blumbergov tim stručnjaka smatra da ovi rezultati u evrozoni delimično održavaju "povratak u realnost" u Francuskoj posle Olimpijskih igara u Parizu koje su privremeno podstakle ekonomski rast.

Proizvodnja u 20 zemalja bloka već je počela da bledi u drugom tromesečju, a potrošači još uvek oklevaju da otvore svoje novčanike iako imaju koristi od hlađenja inflacije i rasta plata. Slaba strana potražnja — posebno u Kini — takođe opterećuje fabrike. Problemi u nemačkim proizvođačima automobila kao što je "Volksvagen AG" naglašavaju problem.

Slabosti evrozone doprinosi situacija u Nemačkoj, čiji se proizvođači suočavaju sa mešavinom slabe globalne potražnje, rastuće konkurencije iz Kine i strukturnih problema kod kuće. Kompozitni PMI za zemlju pao je na 47,2 sa 48,4, pri čemu je pad proizvodnje bio veći, dok je sektor usluga gotovo u zastoju.

"Ove zabrinjavajuće brojke će verovatno intenzivirati tekuću debatu u Nemačkoj o riziku od deindustrijalizacije i o tome šta bi vlada trebalo da preduzme", rekao je de la Rubija.

image