Ekonomija

BlekRok i Rio Tinto, SAD i EU protiv Kine: Ko je u zapadnoj koaliciji za kritične minerale

Partnerstvo za bezbednost minerala (MSP) čini 14 zemalja i Evropska komisija, koji najavljuju mrežu finansiranja projekata za obezbeđivanje sirovina potrebnih tehnološkoj industriji
BlekRok i Rio Tinto, SAD i EU protiv Kine: Ko je u zapadnoj koaliciji za kritične mineraleGetty © DiyanaDimitrova

Zapadne zemlje usmeravaju svoje agencije za finansiranje razvoja i izvozne kreditne agencije da sarađuju sa privredom kako bi podržale projekte kritičnih minerala, u želji da smanje kinesku dominaciju u sektoru koji je od suštinskog značaja za visokotehnološke industrije. Partnerstvo za bezbednost minerala (MSP), koalicija 14 zemalja i Evropska komisija, predstaviće novu mrežu finansiranja na događaju u Njujorku dok pokušavaju da pojačaju međunarodnu saradnju i obećavaju finansijsku podršku za ogroman projekat nikla u Tanzaniji, podržan od strane rudarske kompanije BHP.

Članice MSP-a su SAD, Australija, Kanada, Estonija, Finska, Francuska, Nemačka, Indija, Italija, Japan, Republika Koreja, Norveška, Švedska, UK i EU. 

U zajedničkom saopštenju koje treba da bude objavljeno na marginama Generalne skupštine UN kaže se da će mreža "ojačati saradnju i promovisati razmenu informacija i sufinansiranje" i navodi 10 ključnih projekata minerala koji su već privukli podršku partnerskih vlada MSP-a, prenosi "Fajnenšel tajms".

Predstavnici "BlekRoka", Goldman Saksa", "Sitigroupa", "Rio Tinta" i "Anglo Amerikana" trebalo bi da prisustvuju sastanku, kako bi pokušali da privuku privatne investitore i rudarske kompanije da dalje ulažu u ovaj sektor.

Hoze Fernandez, američki državni podsekretar za ekonomski rast, rekao je da MSP razmatra još 30 ključnih projekata rudarenja minerala, dok se zapadne vlade utrkuju da obezbede sirovine potrebne za proizvodnju robe - od električnih vozila do naprednog oružja.

Fernandez je optužio Peking da se bavi "prekomernom proizvodnjom i predatorskim cenama" kako bi zadržao kontrolu nad globalnim snabdevanjem kritičnim mineralima.

"Shvatamo da ne možemo da rešimo ovaj problem ni sa jednom državom, zajedno smo jači", rekao je američki državni podsekretar za ekonomski rast.

SAD i Kina su započele trgovinski rat u kojem je Vašington uveo ograničenja izvoza i druga ograničenja za poluprovodnike i druge napredne tehnologije. Kina je uzvratila ograničavanjem izvoza nekih minerala, uključujući antimon, opskurni metal koji se koristi u municiji za probijanje oklopa i u naočarima za noćno osmatranje.

Kineske kompanije kontrolišu 90 odsto svetskog kapaciteta za preradu retkih minerala i više od polovine kapaciteta za preradu minerala kobalta, nikla i litijuma koji se koriste za proizvodnju baterija za električna vozila.

"Bili su jedini igrač - mi to menjamo", rekla je Abigejl Hanter, izvršna direktorka Centra za strategiju kritičnih minerala, nevladine organizacije koja je u partnerstvu sa američkim Stejt departmentom promovisala ulaganja u lanac snabdevanja kritičnim mineralima.

Hanter je rekao da je cilj bio da se "zemljama sa nižim prihodima, pruži alternativa kada je u pitanju finansiranje". Američka međunarodna razvojna finansijska korporacija će objaviti pismo o namerama da obezbedi finansiranje iz duga rudarskom projektu u Tanzaniji koji bi smanjio kontrolu Kine i Indonezije nad zalihama nikla, ključnog sastojka baterija. 

Projekat nikla razvija "Lajfzoun Metals", kompanija sa sedištem na Ostrvu Man ukojoj BHP ima udeo od 17 odsto u vlasništvu. Projekat je izazov za investicije koje podržavaju Kinezi u Indoneziji koje su preoblikovale tržište nikla, pretvarajući naciju jugoistočne Azije u efektivni monopol sa 55 odsto globalnog udela u proizvodnji, sa 16 odsto u 2017.  DFC je odbio da kaže koliki bi iznos kredita obezbedio projektu.

"Ono na šta smo zaista fokusirani je da osiguramo da privatni sektor ima potrebne alate za obezbeđivanje finansiranja i investicija za podsticanje rasta ove industrije", rekao je Skot Nejtan, izvršni direktor DFC-a.

Kina je napredovala u kritičnim projektima u oblasti mineralnih sirovina, zbog subvencija, lakšeg pristupa finansiranju, superiorne tehnologije prerade, nižih troškova i zbog tolerancije za slabije ekološke standarde.

Investitori veruju da će rast potražnje za sirovinama potrebnim za pokretanje energetske tranzicije stvoriti profitabilno i stabilnije tržište, ali oni smatraju da je potrebna dalja podrška i javno-privatna saradnja da bi se privukao veći kapital.

"Investitori ne bi gledali na ove stvari da nema potencijalnog povrata, ali to je teško. Mislim da smo počeli da sklapamo skicu plana, ali još nemamo razmere toga i moramo da pokažemo upornost", rekao je Dominik Rab, bivši zamenik premijera Velike Britanije i šef globalnih poslova kompanije koja je  investitor u kritične minerale.

image