U Srbiju dolazi sve više radnika iz raznih krajeva sveta. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje, od januara do 10. oktobra izdato je 16.124 dozvole za rad stranim državljanima. Nezvanično, mnogo ih je više.
Ono što je bila svakodnevica mnogih evropskih gradova sve češće je i srpska. U uslužnim delatnostima sve su brojniji stranci, pa se i u beogradskim restoranima naručuje na engleskom.
Za poslove za koje nema radnika, rešenje se traži kroz Zakon o zapošljavanju stranaca. Radna grupa prvi put pravi listu od 50 do 100 deficitarnih zanimanja koja mogu da rade stranci.
"Po sadašnjim propisima, poslodavac može da dobije potvrdu od Nacionalne službe za zapošljavanje da ne postoji domaći državljanin koji određeni posao može da radi. Međutim, (osobe koje su kvalifikovane za) zanimanja koja se nađu na toj listi moći će bez toga da zaposle", objašnjava Jelena Jevtović iz Unije poslodavaca Srbije.
Navodi da se rade analize za raznolika zanimanja, od građevinskih inženjera, elektroinženjera, inženjera elektrotehnike, pa do građevinskih poslova. Dodaje da i Nemačka ima isti problem.
Nemačka je prošle godine usvojila zakon o imigraciji stručnih radnika i olakšice za ulazak na nemačko tržište rada, donekle i nezavisno od formalnih kvalifikacija.
Dopisnik RTS-a iz Nemačke Nenad Radičević kaže da, ako se izuzme vreme pandemije virusa korona, za petinu se povećava broj ljudi koji dobijaju posao i dolaze da žive u Nemačku.
"Od tih 419.000 ljudi praktično je svaki četvrti sa Zapadnog Balkana – oko 105.000, među kojima je oko 21.000 ljudi iz Srbije. Većina njih dolazi na osnovu zapadnobalkanskog pravila koje omogućava državljanima zemalja regiona da dođu u Nemačku i bez priznatih stručnih kvalifikacija i znanja jezika ukoliko pronađu posao", ističe Radičević
Koliko je radnika napustilo Srbiju, privremeno ili trajno, nije poznato jer mnogi rade na crno.