Američki predsednik Donald Tramp uveo je carine na uvoz iz Meksika, Kanade i Kine, a prema izvršnoj naredbi koju je potpisao, "dok se kriza ne ublaži", na uvoz iz te dve zemlje biće primenjena dodatna carina od 25 odsto, dok će na uvoz iz Kine biti dodata carina od 10 odsto.
Dalje se precizira da će energetski izvori iz Kanade podleći tarifi od 10 odsto.
"Mere su sprovedene kroz Međunarodni zakon o vanrednim ekonomskim ovlašćenjima, zbog velike pretnje od ilegalnih imigranata i smrtonosnih droga koje ubijaju američke građane", objasnio je Tramp.
Poljoprivredni proizvodi
Implementacija carina bi mogla da poveća cene niz proizvoda koje SAD uvoze od svojih suseda. Među meksičkim proizvodima koji će sada poskupiti su voće i povrće, pivo, alkoholna pića i elektronski proizvodi.
U 2023, SAD su uvezle više od 45 milijardi dolara poljoprivrednih proizvoda iz Meksika, uključujući sveže jagode, maline, paradajz i govedinu, prema podacima Ministarstva poljoprivrede SAD.
U međuvremenu, SAD su iste godine uvezle kanadske poljoprivredne proizvode u vrednosti od skoro 40 milijardi dolara, uključujući govedinu, svinjetinu, žitarice, krompir i ulje od repice.
Ostala kanadska uvezena roba uključuje građu i čelik.
U tom kontekstu, Gregori Dako, ekonomista multinacionalne revizorske i finansijske kompanije EI, ocenio je da su "poljoprivredni inputi važna kategorija trgovine između SAD, Kine i Meksika, kao i da pritisak na povećanje cena mesa i mlečnih proizvoda direktno utiču na džeparac potrošača".
Tehnologije
Meksički ministar ekonomije Marselo Ebrard izjavio je u petak da bi se "povećanje tarifa za Meksiko moglo odraziti na tri glavna načina: proizvodi kao što su vozila, kompjuteri, televizori i frižideri bi bili skuplji, zatim bilo bi malo dostupnosti i došlo bi do potencijalnih poremećaja u lancu snabdevanja".
Posebno je naveo da je njegova zemlja najveći snabdevač automobila i auto delova za američko tržište, te bi primena poreza uticala na oko 12 miliona porodica jer bi morali da plate dodatni iznos od 10,427 milijardi dolara za kupovinu tih proizvoda.
Prema njihovim podacima, Meksiko je drugi najveći svetski izvoznik ekrana i prvi u SAD, pa bi povećanje carina od 25 odsto pogodilo 32 miliona američkih porodica, koje bi za te proizvode morale da plate 2,397 milijardi dolara više.
Što se tiče frižidera, on je podsetio da svaki treći od ovih uređaja kupljenih u Sjedinjenim Državama dolazi iz susedne države, tako da bi u ovom slučaju pet miliona porodica bilo pogođeno i morali bi da naprave dodatni izdatak od 817 miliona dolara.
Američki potrošači takođe sve više kupuju automobile proizvedene u Kanadi ili Meksiku ili koji koriste delove uvezene iz tih zemalja, pa su tako SAD prošle godine uvezle oko 3,6 miliona lakih vozila iz Kanade i Meksika, što predstavlja 22 odsto svih vozila prodatih u toj zemlji.
Slično tome, Meksiko je trenutno najveći izvor američkog uvoza lakih vozila, ispred Japana, Južne Koreje i cele Evrope.
Ostala imovina
Carine za Kinu bi verovatno imale najveći direktan uticaj na potrošače, jer najveći deo onoga što azijski gigant izvozi u SAD predstavljaju potrošna roba kao što su odeća, igračke, minerali i elektronika.
Prema ekspertima sa Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju (PIIE), Kina je ključni dobavljač igračaka i sportske opreme za SAD, snabdevajući 40 odsto svoje uvozne obuće i 25 odsto svoje elektronike i tekstila.
Vredi napomenuti da sa novom politikom SAD ciljaju na svoja tri najveća trgovinska partnera, koji su prošle godine činili više od 1,2 biliona dolara u uvozu.
Prema procenama Komiteta za odgovorni savezni budžet, carina od 25 odsto između Kanade i Meksika i carina od 10 odsto za Kinu bi do 2035. godine generisala neto prihod od 1,3 biliona dolara, koji bi se mogao koristiti za delimično nadoknađivanje troškova smanjenja poreza, paket koji bi mogao da košta više od pet biliona dolara tokom deset godina, prenosi Si-En-Bi-Si njuz.
Međutim, dodatna carina od 10 odsto na Kinu smanjila bi američki BDP za 55 milijardi dolara tokom drugog mandata Trampove administracije, pod pretpostavkom da će Peking uzvratiti carinama, prema analizi ekonomista Vorvika Mekibina i Markusa Nolanda.
U međuvremenu, carina od 25 odsto na Meksiko i Kanadu smanjila bi američki bruto domaći proizvod za 200 milijardi dolara.