Zalihe prirodnog gasa u Evropi su pomno praćena metrika od kada je Specijalna vojna operacija u Ukrajini dovela do dramatičnog pada ruskog snabdevanja regiona.
Mreža skladišta gasa širom Evropske unije druga je po veličini u svetu posle SAD i postala je sve važniji tampon protiv šokova u snabdevanju i skokova cena.
EU je uspela da izbegne zimsku krizu u snabdevanju tako što je smanjila ukupnu potražnju za gasom i povećala svoj uvoz tečnog prirodnog gasa iz SAD, Katara, pa čak i Rusije. Ali 2025. bi mogla da poveća pritisak.
Nepovoljni vremenski uslovi doveli su do toga da Evropa brže troši svoje rezerve gasa tokom zime, a sezonski rasponi cena su se toliko promenili da je popunjavanje zaliha tokom leta u najmanju ruku "neekonomično".
Evropa se oslanja na svoje zalihe gasa zimi, kada se prosečna potrošnja udvostručuje. Dok dobavljači gasa - od Norveške i Alžira do Katara i SAD - obično povećavaju svoju proizvodnju do maksimalnog nivoa, to nije dovoljno da se zadovolji povećana potražnja.
Kao rezultat toga, gas koji se čuva u skladištu pokriva oko 30 odsto dnevnih potreba EU tokom zime. Ova proporcija može dostići 50 procenata u najhladnijim danima, posebno ako su brzine vetra niske i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora opada.
Situacija je obrnuta leti, kada su dnevne potrebe za gasom manje, pa samim tim ostaju "viškovi" koji mogu da se uskladište, a sama skladišta dopune. Tačna količina "dopuna" zavisi od cene gasa i potražnje na drugim mestima, na primer Azije.
Da bi se mirno pregurala zima, skladišta do 1. novembra moraju da budu puna najmanje 90 odsto. Zalihe gasa u EU brzo su se iscrpile tokom zimske grejne sezone 2024-25. Hladnije vreme i više dana bez vetra povećali su potražnju za gasom i primorali zemlje da koriste svoje zalihe. U kombinaciji sa gubitkom ruskog gasa, skladišta su početkom februara bila popunjena samo oko 50 odsto, znatno ispod uobičajenih 70 odsto, što je najniži nivo u ovo doba godine od energetske krize 2022.
Iako nema opasnosti da će Evropa ostati bez gasa, postavlja se pitanje da li će biti u stanju da dopuni zalihe pre sledeće zime s obzirom na cenu energenata (sada je skuplje kupovati gas za leto 2025. nego za zimu) i potražnju azijskih kupaca.
Ako dođe do primirja u Ukrajini, tranzit ruskog gasa u Evropu, prekinut kada je istegao petogodišnji ugovor krajem 2024, mogao bi ponovo da se pokrene, ali je malo verovatno da će EU pristati da se ponovo veže za Moskvu. Naročito posle pritisaka Donalda Trampa da kupuju više američke nafte i tečnog gasa ako ne žele carine.