Ekonomija

Motor Evrope zaribao: Nemačka ekonomija rapidno propada

Situacija u Nemačkoj nije ništa drugo do nacionalna kriza, piše "Njujork tajms" uoči izbora u nedelju
Motor Evrope zaribao: Nemačka ekonomija rapidno propadaGetty © Sean Gallup / Staff

Dok su Sjedinjene Države i veći deo Evropske unije "otresli" pandemijsku recesiju i ponovo pokrenuli svoje ekonomske motore, nemački je potpuno zaribao.

Privredni rast pomogao je da Nemačka postane treća po veličini svetska ekonomija. Danas, nemačka ekonomija nije veća nego pre pet godina, a predviđanja nisu ništa bolja ni za 2025 - anemični rast od 0,3 odsto ove godine.

Zapravo, piše "Njujork tajms", situacija u Nemačkoj uoči izbora "nije ništa drugo do nacionalna kriza".

Zemlja koja se dugo ponosila svojom radnom etikom i svojom proizvodnom snagom sada gleda kako globalni rivali jure pored nje.

"Ekonomska politika u Nemačkoj je u dronjcima", rekao je na predizbornom mitingu Stefan Paleš, privrednik iz Stromberga i naveo nekoliko industrija u krizi, uključujući građevinarstvo, tradicionalnu proizvodnju automobila i električna vozila.

Poslovni lideri i mnogi zabrinuti glasači koriste istu reč kada opisuju šta je pošlo naopako: konkurentnost.
Osećaju se kao da su fudbalska zvezda koja odjednom ne može da pronađe mrežu, ili maratonac koji ne može da drži korak sa vodećom grupom. I osećaju se kao da se to dogodilo skoro preko noći.

"Definitivno verujem da možemo da se takmičimo", rekao je Kristijan Klajn, izvršni direktor nemačkog softverskog giganta SAP. "Ali neke osnovne stvari moraju da se promene."

Razlog stagnacije Nemačke delimično leži u tome što su se političari "kladili" na globalizaciju koja se (još uvek) nije isplatila.

Čak i sa velikom bazom potrošača kod kuće, nemačke kompanije se oslanjaju na inostrana tržišta za rast prodaje. Više od četiri petine nemačke privrede zavisi od trgovine, u poređenju sa otprilike četvrtinom američke privrede. Pretnja globalnog trgovinskog rata, podstaknuta Trampovim taksama, nadvija se nad svima.

Tržište koje je nekada izgledalo najperspektivnije, Kina, sada više nije u igri, a nemačke kompanije još nisu pronašle druga tržišta koja bi zamenila njihovu usporenu kinesku prodaju.

Veći deo nemačkog ekonomskog identiteta vezan je za fabrike, odnosno proizvodnju. A proizvodnja u Nemačkoj gotovo pa stoji. Razlog - skupi energenti, što je posledica sankcija Rusiji.

"Njujork tajms" je izdvojio i nedostatak radne snage za slabe performanse ekonomije, što je privuklo veći broj migranata nego u ostatku EU koji su, pak, politički problem za Nemačku.

Za brojne birače, sve se svodi na jednu stvar: zemlja više ne liči na Nemačku u kojoj su odrasli i koju žele nazad.

image