Profesor Ekonomskog fakulteta Milojko Arsić izjavio je danas da se trendovi na početku ove godine pogoršavaju i da je teško dati procenu rasta BDP-a Srbije u 2025. jer će to zavisiti od toga kako će se razrešiti politička kriza u našoj zemlji, zatim toka carinskog rata između velikih sila i eventualnog uvođenja američkih sankcija NIS-u.
Arsić je na onlajn predstavljanju 79. broja Kvartalnog monitora ekonomskih trendova i politika u Srbiji istakao da je Srbija u 2024. ostvarila relativno visoku stopu privrednog rasta od 3,9 odsto koja je bila među najvećim u Evrope. Kako je naveo, brži privredni rast od Srbije imale samo Malta i Albanija.
Arsić je rekao da su glavni pokretači rasta u prošloj godini bili domaća tražnja, što je uticalo na rast unutrašnjih i spoljnih neravnoteža, dok je izvoz skromno povećan, a kako je istakao, takav model rasta je primeren krizi, ali nije dugoročno održiv.
On je naglasio da se na početku ove godine već uočava da se trendovi pogoršavaju i da se javljaju signali usporavanja privrede, što upućuje na to da je izvesno da će rast BDP u 2025. biti manji od planiranih 4,2 odsto, odnosno da će biti ispod četiri odsto.
Arsić naglašava da je sa stanovišta kratkoročnog rasta važno da se politička kriza u Srbiji što pre okonača, dok je sa stanovišta dugoročnog rasta važno da se smanji korupcija, ojača vladavina prava i efikasnost državne uprave.
On je naveo da su u januaru ove godine usporeni industrijska proizvodnja, promet u trgovini na malo, izvoz, naplata poreza, kao i da je i broj građevinskih dozvola smanjen u odnosu na isti period prethodne godine.
Arsić je rekao i da su procene da će u 2025. unutrašnje i spoljne neravnoteže ostati visoke, objašnjavajući da je inflacija u januaru i februaru bila visoka, kao i da plate rastu brže od produktivnosti, a postoji rizik da će fiskalni deficit biti veći od planiranih tri odsto BDP-a.
U januaru su, kako kaže, znatno povećani i deficit trgovinskog i tekućeg platnog bilansa, pa je prilično izvesno da će u ovoj godine premašiti visoke prošlogodišnji nivo deficita.
On navodi i da pogoršanje privrednih kretanja na početku godine mogu da se povežu s političkom krizom u Srbiji, pogoršanjem cenovne konkurentnosti Srbije, ali i stagnacijom evropskih privreda.
Arsić je dodao i da se početkom ove godine međugodišnja inflacija kreće oko 4,5 odsto i pokretači inflacije su domaći faktori, od kojih su važniji visok rast domaće tražnje i zarada.
Rekao je da je prosečna inflacija u 2024. u Srbiji iznosila 4,6 odsto što nas je svrstalo među evropske zemlje sa najvećim rastom cena i dodao da je priliv kapitala iz inostranstva po osnovu stranih direktnih investicija i kredita, bio veći nego 2023. pa je došlo do znatnog povećanja deviznih rezervi Narodne banke Srbije (NBS).
Strani investitori posustaju
Kada je reč o stranim direktnim investicijama (SDI), glavni i odgovorni urednik Kvartalnog monitora je naveo da je neto priliv SDI u 2024. bio visok i da su one iznosile 4,6 milijardi evra, a da su u januaru ove godine bruto SDI bile 224 miliona evra što je znatno manje nego u januaru 2024. kada su bile oko 644 miliona evra.
Arsić je dodao i da se u 2025. očekuje usporavanje rasta zaposlenosti i zarada usled usporavanja privredne aktivnosti, ali i neodrživosti bržeg rasta zarada od rasta produktivnosti.
Podsetio je i da je registrovana zaposlenost u 2024. povećana za 0,5 odsto, a ukupna zaposlenost za 1,8 odsto, dok je stopa nezaposlenosti bila 8,6 odsto i manja je za 0,9 odsto nego u prethodnoj godini.
On je zaključio i da će fiskalna politika u 2025. imati svakako znatno veće izazove i da će prihodi biti manji zbog usporavanje rasta BDP, dok će rashodi biti veći zbog dodatnog povećanja izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo i subvencionisanje stambenih kredita za mlade.