Ekonomija

Cene pršte kao na ulju: Kome je presela kafa i zašto nam je gorka čokolada

Čokolada i kafa poprimaju status luksuzne robe sa cenama koje vrtoglavo rastu poslednjih meseci
Cene pršte kao na ulju: Kome je presela kafa i zašto nam je gorka čokoladaGetty © Stock foto

Litar ulja u prodavnicama ovih dana košta i više od 200 dinara, što je za oko 10 odsto više u odnosu na januar. Čokolada i kafa poprimaju status luksuzne robe sa cenama koje vrtoglavo rastu poslednjih meseci. I dok potrošače prilikom ulaska u prodavnice gotovo svakodnevno očekuju neprijatna iznenađenja, pojedini proizvođači, poput najveće kompanije koja proizvodi kafu u Srbiji, hvale se rastom prihoda od prodaje.

Među povrćem, koje je takođe sve skuplje i koje je uticalo i na poskupljenje ugostiteljskih usluga, rekorder je kupus, sa cenom koja je za godinu dana više nego udvostručena.

Gorak ukus čokolade

Kilogram čokolade skuplji je za više od 550 dinara u odnosu na prošlu godinu. U januaru 2024. je koštao 1.388 dinara, a ove godine su u januaru statističari izračunali da je prosečna cena omiljenog slatkiša 1.951 dinara.

Dr Veljko M. Mijušković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu kaže da činjenica da čokolada sve više izmiče iz domena svakodnevnog zadovoljstva i približava se statusu luksuza pokazuje da tržište koristi ovu krizu i za oblikovanje nove percepcije proizvoda.

"Cena čokolade je doživela dramatičan skok od gotovo 40 odsto za godinu dana. Glavni razlog leži u globalnoj krizi na tržištu kakaa – zbog bolesti koje su pogodile plantaže u Obali Slonovače i Gani, berzanske cene kakaa su dostigle istorijski maksimum. Kada se tome dodaju povećani troškovi logistike, energije i pakovanja, cena gotovog proizvoda prirodno raste", kaže Mijušković za RT Balkan.

Ekonomista Dragovan Milićević napominje da svi trgovci poskupljenje čokolade pravdaju većom proizvodnom cenom i velikih skokom cena kakaoa što je samo delimično tačno.

"Definitno moja istraživanja o cenama u velikim evropskim trgovinskim lancima pokazuju da je Srbija zemlja sa najskupljom čokoladom. Sigurno da ima i efekata očekivanja s obzirom na nestabilnu cenu kakaa na berzama i da su u cenu ugrađena i očekivanja od gubitka profita. Zato imamo situaciju da su cene prenaduvane", kaže Milićević za RT Balkan.

Ulje bi moglo još da poskupi

Kada su u pitanju cene ulja koje su u Srbiji premašile 200 dinara po litru, Mijušković kaže da su one rezultat niza faktora, od kojih su neki globalni, a drugi lokalni.

"Na svetskom tržištu već duže vreme postoji poremećaj u lancima snabdevanja, a klimatske nepogode i geopolitička nestabilnost u zemljama poput Ukrajine i Rusije utiču na proizvodnju suncokretovog ulja. Pored toga, rast troškova energije, ambalaže i transporta dodatno gura cene naviše. Ne treba zaboraviti ni inflatorni pritisak i slabljenje dinara, što povećava cenu uvozne robe, uključujući sirovine. Sve to se direktno reflektuje na potrošača", objašnjava Veljko Mijušković.

Ekonomista Dragovan Milićević kaže da je jedan od razloga za poskupljenje ulja to što je u proizvodnju ušla skuplja sirovina prošlogodišnjeg roda.

"U 2023. godini je cena suncokreta bila oko 36 do 37 dinara, a u 2024. između 47 i 49 dinara. Obzirom na normative utroška od 2,8 kilograma suncokreta za litar ulja plus sve ostale komponente cene, sasvim je logično da poraste maloprodajna cena i verovatno će ovaj trend da se održava narednih meseci", kaže Milićević.

S obzirom da svi proizvođači imaju prelazne sigurnosne zalihe jeftinije ulje, koje se još može kupiti za 170 dinara, je ipak rezultat jeftinije nabavne cene osnovne sirovine.

Proizvođači kafe se hvale rastom prihoda

Cena kafe je posebna priča i ona u radnjama dostiže i više od 500 dinara za 200 grama. Dok je mnogim potrošačima presela, proizvođači se hvale rastom prihoda.

"Atlantik grupa" je saopštila da je u prvom tromesečju ove godine zabeležila prihod od prodaje od 259,9 miliona evra, što je za 9,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine i pohvalila se da je najznačajniji rast prihoda od prodaje od 33,9 odsto ostvaren u poslovanju kafom.

Dragovan Milićević kaže da loša berba i špekulativne aktivnosti diktiraju otkupne cene, a samim tim i cene pržene i mlevene kafe.

"Definitvno je skok cena ovih sirovina u svetu zbog prirodnih faktora, ali je takođe kao i kod čokolade špekulativni motiv isto tako značajan", ukazuje Milićević.

Mijušković kaže da, iako su oscilacije cena kafe tradicionalno povezane s klimatskim uslovima u zemljama proizvođačima poput Brazila i Vijetnama, kao i sa berzanskim kretanjima, ne može se zanemariti ni uloga logističkih problema.

"Napadi Huta u Crvenom moru i potreba presumeravanja brodova oko Afrike produžavaju vreme isporuke sa 30 na 90 dana. Tu je i promena preferencija potrošača u Aziji i prelazak sa čaja na kafu što dodatno utiče na globalni disbalans ponude i tražnje, te posledično rast cena", kaže Mijušković.

U kafani bez priloga

Prema podacima Narodne banke Srbije, cene svežeg voća i povrća su u martu porasle za 2,1 odsto. Osim cena kafe i čokolade, gde se i dalje beleži rast, cene ostalih kategorija prerađene hrane su u proseku ili ostale nepromenjene ili smanjene. Posmatrano na međugodišnjem nivou, rast cena hrane je u martu iznosio 4,8 odsto i ponovo je bio viši od ukupne inflacije koja je u martu bila 4,4 odsto.

Kilogram kupusa, koji je rekorder po rastu cene, je prema podacima iz "Potrošačke korpe", Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, prošle godine u januaru koštao 53 dinara, a u istom mesecu ove godine 112 dinara. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, na pijacama u Srbiji ovih dana se prodaje po cenama od 120 do čak 160 dinara.

Povrtari objašnjavaju da je kupus ove godine skuplji zbog visokih troškova proizvodnje, a i da je rod na nekim njivama prepolovljen zbog loših vremenskih uslova.

RZS je objavio i da su cene povrća značajno uticale na rast cena ugostiteljskih usluga, koje su u martu povećane za 11,7 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.

Hrana je poskupela za 12,9 odsto, pri čemu je najveće poskupljenje zabeleženo kad je reč o salatama – 16,4 odsto. Cene variva su povećane za 13,9 odsto, isto kao i cene kolača, a cene gotovih jela za 11,6 odsto.

image
Video Player is loading.
Current Time 0:00
Duration 0:00
Loaded: 0%
Stream Type LIVE
Remaining Time 0:00
Â
1x
    • Chapters
    • descriptions off, selected
    • subtitles off, selected
      • Quality
      Live