Ekonomija

Nova odluka Narodne banke Srbije: Kolike će biti kamate na kredite

Izvršni odbor je istakao da su centralne banke širom sveta, pa i NBS i dalje suočene sa izraženom neizvesnošću u pogledu protekcionističkih mera vodećih svetskih ekonomija i njihovog uticaja na inflaciju i privredni rast svojih ekonomija
Nova odluka Narodne banke Srbije: Kolike će biti kamate na krediteGetty © Stock foto

Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je na današnjoj sednici da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 5,75 odsto, kao i da na nepromenjenim nivoima zadrži kamatne stope na depozitne olakšice od 4,5 odsto i kreditne olakšice od 7,0 odsto, objavila je centralna banka.

Referentna kamatna stopa u Srbiji je na istom nivou od septembra prošle godine.

Odluka je naročito važna za sve one koji imaju neki keš kredit, jer referentna kamatna stopa utiče na visinu rate dinarskih kredita, a oni su u Srbiji najčešće gotovinski.

Iz NBS su naveli da su cene pojedinih prehrambenih sirovina na svetskim berzama (kakaoa i kafe), koje su nedavno dostigle rekordni nivo, uz efekte prošlogodišnje suše i smanjenu ponudu voća i povrća, delovali da cene hrane na domaćem tržištu prethodnih meseci ubrzaju međugodišnju dinamiku rasta.

Pritom, zbog visokih temperatura, postoji rizik i da bi ovogodišnja poljoprivredna sezona mogla biti ispod proseka, a podaci Republičkog zavoda za statistiku ukazuju da su ovogodišnji prinosi pojedinih ranih sorti voća bile niže od prošlogodišnjih.

Prilikom donošenja ovakve odluke, Izvršni odbor je istakao da su centralne banke širom sveta, pa i Narodna banka Srbije i dalje suočene sa izraženom neizvesnošću u pogledu protekcionističkih mera vodećih svetskih ekonomija i njihovog uticaja na inflaciju i privredni rast svojih ekonomija.

Pored toga, proširen je sukob na Bliskom istoku, što je uvelo novu dimenziju rizika u pogledu rasta svetskih cena nafte i prirodnog gasa, iako su ove cene smanjene nakon proglašenja primirja.

U takvim neizvesnim globalnim okolnostima, kretanja na svetskim robnim i finansijskim tržištima karakteriše visok stepen volatilnosti koji zahteva opreznost u vođenju monetarne politike.

Izvršni odbor je imao u vidu i da je Evropska centralna banka u junu nastavila da ublažava monetarnu politiku, što bi trebalo da se odrazi na povoljnije uslove evroindeksiranog zaduživanja kod nas, dok se, prema sadašnjim najavama, može oceniti da će Sistem federalnih rezervi (FED) biti oprezniji u ublažavanju monetarne politike.

Na takve odluke FED-a mogla bi uticati pojava pojačanih inflatornih pritisaka usled uvođenja dodatnih carina, što bi se moglo odraziti i na tokove kapitala prema zemljama u usponu.

Međugodišnja ukupna inflacija je u maju usporila na 3,8 odsto, a bazna inflacija na 4,6 odsto.

Međutim, zbog povećanja cena naftnih derivata usled rasta svetske cene nafte tokom juna i očekivanih efekata nepovoljnih vremenskih prilika na cene hrane, međugodišnja inflacija će u narednim mesecima verovatno privremeno ubrzati i kretati se oko gornje granice dozvoljenog odstupanja od cilja.

Prema procenama Republičkog zavoda za statistiku, u periodu od januara do maja ove godine međugodišnji rast industrijske proizvodnje iznosio je 2,5 odsto i bio je pre svega vođen rastom aktivnosti u prerađivačkoj industriji od 4,2 odsto, gde se vide efekti rasta investicija u automobilsku industriju.

Relativno visok međugodišnji rast po ovom osnovu beleži i robni izvoz od 10,2 odsto u pet meseci, dok je usled realizacije investicionog ciklusa i rasta raspoloživog dohotka robni uvoz rastao brže odnosno 11,5 odsto u pet meseci.

Ukoliko se posmatra samo maj, međugodišnji rast izvoza robe je bio značajno veći od rasta uvoza robe (17,3 odsto naspram 6,8 odsto).

Pokazatelji aktivnosti u sektoru usluga bili su povoljniji u maju nego u aprilu i tokom prvog tromesečja, na šta pre svega upućuje povećan promet u trgovini na malo od 5,6 odsto međugodišnje u maju, nakon 0,8 odsto u prva četiri meseca ove godine.

Izvršni odbor očekuje da će u nastavku godine ekonomska aktivnost ubrzati, čemu će prvenstveno doprineti započeto ubrzanje proizvodnje u automobilskoj industriji, kao i realizacija infrastrukturnih projekata predviđenih programom ''Srbija Ekspo 2027''.
Podršku privrednom rastu, pruža i rast kreditne aktivnosti prema sektoru privrede i stanovništva od preko 11 odsto međugodišnje u maju, koji je rezultat prethodnog ublažavanja monetarne politike Narodne banke Srbije i Evropske centralne banke i povoljnijih troškova zaduživanja.

Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će se razmatrati aktuelna ekonomska kretanja, usvojiti avgustovski Izveštaj o inflaciji s novim makroekonomskima projekcijama i doneti odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 7. avgusta 2025. godine.

image
Live