
Bez dogovora o minimalnoj ceni rada: Da li će i koliko rasti najniže plate od januara

Predstavnici reprezentativnih sindikata, Unije poslodavaca Srbije i Vlade Srbije nisu postigli dogovor o povećanju minimalne zarade od 1. januara na današnjoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta.

Reprezentativni sindikati su odbili predlog države, ali je ministar finansija Siniša Mali izjavio da će Vlada Srbije u četvrtak doneti odluku o povećanju, bez obzira što socijalni partneri nisu postigli dogovor.
Inače, propisi nalažu da, u slučaju da socijalni partneri Vlada Srbije, sindikati i poslodavci ne postignu saglasnost konačnu odluku o visini minimalne zarade donosi Vlada Srbije, najkasnije do 15. septembra.
Ministar finansija Siniša Mali je rekao posle sednice da će Vlada Srbije u četvrtak doneti odluku da će od 1. januara cena rada biti 371 dinar po satu, odnosno ukupno 64.554 dinara ili oko 550 evra, što je povećanje od 10,1 odsto.
Reprezentativni sindikati, Savez samostalnih sindikata Srbije i UGS "Nezavisnost" tražili su da minimalac za 2026. bude 600 evra ili 70.000 dinara, dok su iz Unije poslodavaca Srbije ocenili da taj predlog nije realan.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski je izjavila da je 2012. minimalna cena rada pokrivala 60 odsto minimalne potrošačke korpe, a da će sa planiranim povećanjem pokrivati 111 odsto minimalne potrošačke korpe.
"Žao mi je što imam utisak da su sindikati nastupali više politički, nego u interesu onih koje zastupaju. Paradoksalno je da sindikati koji zastupaju radnike ne daju podršku povećanju minimalne cene rada. I postavlja se pitanje da li bi njihova odluka danas bila takva da ne postoje mehanizmi vlade Republike Srbije da mi to sami mimo njihove volje uradimo. Mi se nismo rukovodili političkim, partijskim, dnevno-političkim okolnostima, već interesima radnika", rekla je Đurđević Stamenkovski.
Sindikati tražili 70.000 dinara
Predsednica Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost" Čedanka Andrić je rekla da je izjava ministarke nekorektna.
"Mi kao pregovarači nismo bili destruktivni. Tačno je da smo došli na to da minimalna zarada pokriva minimalnu potrošačku korpu. Naš cilj je da minimalna zarada ne bude ispod prosečne potrošačke korpe. Taj cilj nije da bismo se inatili, nego zato što smatramo da taj iznos ne može da zadovolji prosečnu porodicu i da je to iznos sa kojim se teško živi. Naš predlog je bio 402 dinara, što bi minimalnu zaradu dovelo do nivoa od 70.000 dinara", rekla je Čedanka Andrić.
Ona je istakla da minimalna zarada treba da bude izuzetak i da treba da je isplaćuju samo preduzeća koja imaju probleme u poslovanju i to samo kratko, dok te teškoće ne prevaziđu.
Poslodavci: Izuzetno veliko povećanje
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković je rekao da je broj zaposlenih koji primaju minimalne zarade nešto veći od 90.000 dinara, ali da ima i mnogo onih koji primaju samo 5.000 dinara više, tako da je taj broj mnogo veći.
"Ovo povećanje će se značajno odnositi i na te zaposlene, koji primaju više od minimalca, ali i na sve poslodavce koji te zarade isplaćuju. Čak 67 odsto poslodavaca je smatralo u našoj anketi da bi trebalo povećati zaradu, ali da i vlada u tome učestvuje. Mi moramo da razmišljamo i o poslodavcima koji su ugroženi i koji već sada imaju problema da isplate trenutne minimalne zarade", kazao je Atanacković.
On je rekao da poslodavci svake godine imaju iste zahteve, da se povećanje zasniva na rastu BDP-a i rastu inflacije.
"Povećanje će ukupno biti 37 posto u odnosu na sadašnje stanje i to je zaista izuzetno puno, više nego što ovi pokazatelji, kada su u pitanju BDP i inflacija, dozvoljavaju. Mi prihvatamo da država kao najveći poslodavac ima svoju računicu i da želi da reši socijalne probleme koje želi da reši", kazao je Atanacković.
Minimalna cena rada se inače svake godine povećavala jednom godišnje od 1. januara, a pregovori svih zainteresovanih strana su se odvijali krajem avgusta. Ove godine je u julu na sednici SES-a dogovoreno da se minimalna cena rada u Srbiji poveća i pre januara 2026. godine, odnosno da od oktobra bude veća 9,4 odsto i da se sa sadašnjih 450 poveća na 500 evra.





