Elektroprivreda Srbije saopštila je da će zbog izrazito nepovoljnih hidroloških prilika u drugoj sušnoj godini zaredom, proizvodnja električne energije u hidroelektranama tog preduzeća ove godine biti najniža u istoriji proizvodnje EPS-a.
Uzrok loše hidrološke situacije su izuzetno male količine padavina u slivovima Drine i Dunava u poslednjih 18 meseci, navedeno je u saopštenju.
Nedostatak padavina (sneg, kiša) u Nemačkoj, Austriji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, uticao je na vodostaje Drine i Dunava u Srbiji, periodični kišni periodi ove godine u našoj zemlji, kao i nedavne padavine nemaju uticaj na dotok na naše hidroelektrane.
Od početka godine hidro kapaciteti proizveli su oko 6,5 milijardi kilovat-sati električne energije, a od toga da li će se i koliko popraviti hidrološka situacija narednih meseci zavisiće i konačni rezultat, kažu u EPS-u.
Kako je istaknuto, izvesno je da će hidro proizvodnja u 2025. godini biti manja za oko 25 odsto od prošlogodišnje, a za čak 40 odsto niža nego 2023. godine kada su hidroelektrane proizvele 12,66 milijardi kilovat časova električne energije.
Očekivanja su da će proizvodnja hidroelektrana biti oko osam milijardi kilovat sati, što je manje i od do sada najmanje godišnje proizvodnje od 8,3 milijarde, koja je zabeležena pre 36 godina.
Urađene revitalizacije u hidroelektranama "Đerdap 1", "Bajina Bašta", "Zvornik" doprinele su tome da obnovljeni agregati rade sa izuzetno visokom spremnošću i efikasnošću i svaku kap vode pretvaraju u energiju.
Ipak, dotoci na rekama uvek diktiraju proizvodnju, a na Drini i Dunavu, gde su najveće HE u EPS-u, tokom svih meseci ove godine bili su mnogo niži od višegodišnjih proseka.
Koliko je vodostaj nizak svedoči i to da je tokom ove i prošle godine bilo perioda kada Dunav nije bio plovan. Od početka ovog veka, višegodišnji prosečan dotok na Dunavu je 5.257 kubika u sekundi, a tokom ove godine bio je svega 3.822 kubna metra u sekundi.
I na Drini je, kako je navedeno, slična situacija, tokom poslednjih šest meseci beleže se veoma niski dotoci, a prosečan dotok u 2025. godini je svega 239 kubnih metara u sekundi, skoro 100 kubika manje od višegodišnjeg proseka, navodi EPS.
Sa druge strane, veoma je značajno što se rezervama u akumulacijama upravlja pažljivo i planski kako bi se sačuvale za predstojeću zimsku sezonu.