Domaćinstva u Srbiji sledeće godine će plaćati skuplju struju. U najnovijem Izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o sprovođenju aktuelnog aranžmana sa Srbijom, sledeće usklađivanje tarifa predviđeno je najkasnije do 1. oktobra 2026. godine. Koliko će električna energija biti skuplja, znaće se posle detaljne finansijske analize potreba energetskih preduzeća. U izjavi o ekonomskim politikama do 2027. godine, koju je Vlada Srbije uputila MMF-u, piše da će ta analiza biti završena u maju.
U materijalu se navodi da planirano poskupljenje struje u svakom slučaju neće biti niže od inflacije izmerene indeksom potrošačkih cena, plus jedan procentni poen.
MMF ovu meru obrazlaže potrebom za dugoročnom stabilizacijom energetskog sektora i ukazuje da "redovno prilagođavanje tarifa za domaćinstva ostaje od suštinskog značaja za nadoknadu troškova i podršku finansijskoj održivosti državnih energetskih preduzeća, usred značajnih investicionih potreba".
Najavljeno je i da će do 1. oktobra sledeće godine biti povećane i naknade koje "Elektrodistribucija" i "Elektromreža Srbije" plaćaju EPS-u za gubitke "sa 70 na 80 evra po megavat-času".
Inače, domaćinstva i mali kupci od 1. oktobra već plaćaju struju u proseku za 6,6 odsto više, po preporuci MMF-a. Granica između plave i crvene zone pomerila se sa dosadašnjih 1.600 na 1.200 kilovat-časa, što znači da potrošači koji mesečno troše mnogo električne energije brže ulaze u zonu gde su kilovat-sati duplo skuplji.
NIS najveći izazov
U izveštaju se navodi da je pitanje funkcionisanja Naftne industrije Srbije (NIS) postalo centralna tema makroekonomske stabilnosti zemlje koji NIS ponovo naziva "makroekonomski kritičnom" kompanijom. Prema procenama MMF-a, obezbeđivanje nesmetanog rada kompanije NIS mora da bude glavni prioritet za vlasti, jer bi eventualni neuspeh u rešavanju ovog pitanja mogao skupo koštati državu.
"U slučaju ozbiljnijih zastoja u snabdevanju gorivom, fiskalni uticaj, u zavisnosti od težine nestašice goriva, mogao bi iznositi od jedan do dva procenta bruto domaćeg proizvoda (BDP)", navodi se u izveštaju.
Vlasti su saopštile da intenzivno rade na pronalaženju trajnog rešenja koje bi omogućilo ukidanje sankcija kompaniji NIS i nastavak redovne prerade sirove nafte kako bi se izbeglo skupo oslanjanje na uvoz gotovih derivata koji su i do 25 procenata skuplji od domaće proizvodnje.
Fond je takođe objavio računicu bez dodatnih detalja ili objašnjenja, koja kaže da bi preuzimanje ruskog vlasništva u NIS-u od strane države moglo da košta između 500 miliona i dve milijarde evra, odnosno od 0,6 do 2,3 odsto BDP.
"Putevi" kritični zbog "neovlašćenih projekata"
Posebno "kritičan" deo izveštaja odnosi se na oblast javnih finansija i problem zaostalih obaveza države. Ukupni unutrašnji dugovi su sa 10,6 milijardi dinara na kraju prošle godine porasli na 18,5 milijardi dinara u septembru 2025. godine.
Kao glavni uzrok ovog problema navodi se poslovanje preduzeća "Putevi Srbije" kod kojeg su podaci obuhvatili i zaostale obaveze i nefakturisane obaveze prema izvođačima radova. MMF navodi da su dugovi "Puteva Srbije" porasli usled "neovlašćenih projekata", uključujući opštinske radove na putevima van mandata ovog preduzeća što je direktno ugrozilo planirani put ka smanjenju dugovanja.
Vlada je obećala uvođenje strožih kontrola i posebnog radnog tela koje će raditi na rešavanju ovog problema od početka 2026. godine.
MMF upozorava da se dosadašnja dobra makroekonomska praksa Srbije trenutno nalazi pod velikim testom zbog unutrašnjih političkih kretanja. U izveštaju se navodi da "protesti od novembra 2024. godine koji su vođeni zabrinutošću zbog korupcije i vladavine prava i dalje traju, što stvara pritisak na vlasti".
Kritika Uredbe o maržama
MMF skreće pažnju na to da bi politički pritisci i izgledi za prevremene izbore mogli podstaći populističke politike i odložiti strukturne reforme.
Posebno se kritikuju mere kao što su ograničenja trgovinskih marži, uz ocenu da "takve intervencije ne rešavaju osnovne strukturne faktore visokih cena i mogu narušiti poverenje u tržišnu ekonomiju".
MMF zaključuje da bi svako skretanje sa dogovorenih reformskih ciljeva moglo ugroziti stečenu stabilnost i poverenje stranih investitora u srpsku ekonomiju.
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) je prošle nedelje konstatovao da je uspešno završen drugi pregled u okviru Instrumenta za koordinaciju politika za Srbiju.
"U okviru Instrumenta za koordinaciju politika, vlasti napreduju sa ključnim strukturnim reformama, uključujući upravljanje javnim finansijama i investicijama i energetski sektor i uspešno su završile drugi pregled", ističe se u saopštenju MMF-a.
Navodi se da je rast Srbije usporen usred rastućih domaćih i spoljnih nepovoljnih faktora, a da je ukupna inflacija pala ispod cilja Narodne banke Srbije od tri procenta. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa povećati u 2026. godini, odražavajući veće troškove uvoza goriva i ograničenja EU na uvoz čelika, pre nego što se ublaži od 2027. godine.
MMF očekuje da će privredni rast u Srbiji ove godine iznositi 2,1 odsto i navodi da je to posledica nižih javnih investicija, smanjenih priliva stranih direktnih investicija i slabije potrošnje, kao i da se za 2026. godinu očekuje da se rast vrati na nivo od 3 odsto.