Uprkos nekim najavama, od 1. januara se neće ništa promeniti kada je reč o uvozu polovnih automobila iz Evropske unije u Srbiju. Ipak, činjenica je da Evropa ide ka tome da zaista zabrani izvoz polovnjaka van EU koji ne ispunjavaju određene tehničke i ekološke standarde. Reč je o takozvanoj ELV - End of Life Vehicle (kraj radnog veka vozila) inicijativi Evropske komisije kojom žele da zaustave izvoz otpada van granica EU, a u ovom slučaju taj otpad su stara i istrošena vozila, prenose "Polovni automobili".
Stupanje na snagu se očekuje već početkom 2026. godine, ali bi početak primene trebalo da počne tek punih pet godina posle stupanja na snagu, jer treba još dosta toga pripremiti na terenu. To znači da bi kontrola izvoza polovnjaka na granicama trebalo da počne od 2031. godine!
U mnogim medijima prethodnih dana pojavila se informacija da će od 1. januara 2026. godine na snagu stupiti Uredba EU koja propisuje stroža pravila pri prodaji i izvozu iz EU polovnih vozila i obavezuje prodavce da uz svako vozilo kojim trguju, pribave ili izveštaj sa tehničkog pregleda da je vozilo ispravno, ili zvaničnu procenu stanja vozila nezavisnog sudskog veštaka. Jedan od ta dva dokumenta trebalo bi da se prihvati kao dokaz da se vozilo ne smatra otpadnim.
Da se EU definitivno priprema za usvajanje nove direktive vidi se iz zvaničnog saopštenja Evropskog parlamenta od 12. decembra, u kome se navodi da je postignut "privremeni politički dogovor" o zabrani izvoza vozila van EU za vozila koja nisu tehnički ispravna, te da će carinici po početku primene ove direktive tražiti sertifikat tehničke ispravnosti.
Zašto uopšte kontrola izvoza?
Kako je ranije saopšteno iz Evropskog saveta, godišnje sa evropskih puteva "nestane" oko 3,5 miliona vozila bez ikakvog traga, što u praksi znači da su ti automobili najčešće izvezeni u treće zemlje u koje spada i Srbija ili da su rastavljani i zbrinuti na nezakonit način. Zato je još 2023. godine usvojena regulativa, kojom je definisano koja vozila se smatraju otpadnim, te će morati da idu u reciklažu.
U dokumentu su jasno definisani kriterijumi na osnovu kojih se procenjuje da li je polovno vozilo uopšte moguće tehnički ili ekonomski vratiti u ispravno stanje.
Poslednjim izmenama čije se usvajanje očekuje početkom naredne godine, uslovi se dodatno pooštravaju. Uredbom se uvodi i pojam ekonomski nepopravljivog vozila, jer će se vozilo smatrati otpadom ako je njegova tržišna vrednost niža od troškova popravke.
Za domaće tržište polovnih vozila ovo nije prijatna vest, jer se iz EU uveze između 130.000 i 150.000 polovnjaka godišnje.
Na portalu "Polovni automobili" navode da će uvoz jeftinih polovnjaka u našu zemlju praktično biti onemogućen. Jer, ako u Nemačkoj za neki automobil koji vredi 2.000 evra, vlasnik za neophodne popravke kako bi automobil mogao da dobije sertifikat treba da plati 1.500 evra, takav automobil će papirološki ostati otpad i neće moći legalno da napusti EU, čak i ako bi u Srbiji mogao da se popravi po daleko nižoj ceni i kasnije preproda. Sa postala "Polovni automobili" ukazuju da model "kupim jeftino u inostranstvu, sredim i preprodam u Srbiji" po svemu sudeći više neće biti moguć. Osim toga, prema pisanju pojedinih nemačkih medija, razmišlja se o drakonskim kaznama za nelegalan izvoz polovnjaka iz te zemlje, a pominju se čak i cifre od 100.000 evra!
Kako će reagovati domaće tržište?
Usvajanje nove uredbe definitivno će doneti promene i na tržištu polovnjaka u Srbiji. Vrlo je moguće da će doći i do određenog poskupljenja, naročito u slučaju da izdavanje sertifikata tehničke ispravnosti bude zaista toliko skupo. U takvom razvoju događaja, svakako da bi prodavci gledali da kroz prodajnu cenu nadoknade taj trošak.
Čini se da se iza plemenite ideje o očuvanju životne sredine, kako piše "Fokus", svakako krije i želja EU da ubrza prelazak na električne automobile. Otpor elektrifikaciji nije mali čak i u bogatijim zemljama EU, pa je jasno da su na ovu ideju došli kako bi još više motivisali građane da se otarase svojih automobila sa benzinskim i dizel motorima.
Osim prodavaca polovnih automobila, ELV je naišao na otpor i među vlasnicima vozila koji bi primenom ovakvog propisa došli u situaciju da njihov automobil veoma brzo postane bezvredan. Sličnog mišljenja je i nemačka asocijacija automobilista - ADAK. Kako prenosi "Fokus", oni smatraju da su vlasnici ti koji treba da odlučuju šta će se desiti sa njihovim automobilima (reciklaža ili dalja prodaja), a ne agencija koja izdaje sertifikat, jer je pitanje koliko će takve agencije biti kvalifikovane da odluče koji se automobil i dalje može voziti, a koji ne.