Ekonomija

Kako su Trampove carine uzdrmale svetsku trgovinu i američku ekonomiju

Efektivna carinska stopa najviša od 1935, prihodi rastu ali ne prikrivaju deficit, dok potrošači i tržišta plaćaju cenu haotične trgovinske politike 2025, analizira AP
Kako su Trampove carine uzdrmale svetsku trgovinu i američku ekonomijuGetty © Chip Somodevilla / Staff

Ključni pokazatelj ukupnog uticaja carina na američke potrošače i privredu jeste efektivna carinska stopa, koja, za razliku od naslovnih, formalnih stopa koje Tramp nameće u pojedinačnim trgovinskim potezima, predstavlja prosek zasnovan na stvarnom uvozu u zemlju.

A prema podacima "Jejl badžet lab" koje prenosi AP, efektivna stopa američkih carina u 2025. dostigla je vrhunac u aprilu. Ipak, i dalje je znatno viša od proseka s početka godine. Pre konačnih promena u potrošnji, novembarska efektivna stopa bila je gotovo 17 odsto - sedam puta veća od januarskog proseka i najviša od 1935. godine.

Prihodi od carina naspram američkog trgovinskog deficita

Među argumentima kojima Tramp opravdava carine jeste tvrdnja da će one smanjiti dugogodišnji trgovinski deficit SAD i doneti prihod trezoru. Više carine zaista pune budžet: do novembra ove godine donele su više od 236 milijardi dolara - znatno više nego prethodnih godina. Ipak, to je i dalje samo mali deo ukupnih saveznih prihoda. Uz to, ni približno ne potvrđuje predsednikove tvrdnje da bi prihodi od carina mogli zameniti savezne poreze na dohodak - ili omogućiti isplatu "dividendi" građanima.

Trgovinski deficit SAD, u međuvremenu, znatno je smanjen od početka godine. Razlika je dostigla mesečni rekord od 136,4 milijarde dolara u martu, dok su potrošači i kompanije žurili da uvezu robu pre uvođenja carina. Do septembra, što su poslednji dostupni podaci, deficit je pao na 52,8 milijardi dolara. Ipak, kumulativni deficit od početka godine i dalje je bio 17 odsto veći nego u periodu januar–septembar 2024.

Promene u uvozu sa najvećim trgovinskim partnerima SAD

Trampove carine iz 2025. pogodile su gotovo svaku zemlju sveta, uključujući i najveće trgovinske partnere SAD. Najveći efekat imale su na trgovinu s Kinom, nekada najvećim izvorom američkog uvoza, a danas trećim iza Kanade i Meksika. Prema proračunima Čada Bauna iz Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju, američke carine na kineski uvoz sada iznose 47,5 odsto.

Vrednost robe koja stiže iz Kine pala je gotovo 25 procenata tokom tri tromesečja godine. Uvoz iz Kanade je takođe opao. Nasuprot tome, vrednost proizvoda iz Meksika, Vijetnama i Tajvana porasla je od početka godine.

Tržišna kolebanja

Za investitore, najnestabilniji trenuci na berzi ove godine poklopili su se sa najburnijim fazama Trampove carinske politike.
Indeks S&P 500, koji obuhvata najveće kompanije u SAD, zabeležio je najveće dnevne i nedeljne oscilacije u aprilu, kao i najveće mesečne gubitke i dobitke u martu, odnosno junu.

image
Live