Minimalna plata od sutra će iznositi 551 evro, deset odsto više nego dosad. Plate u javnom sektoru porašće za 5,1 odsto, a prvih dana januara biće isplaćene i penzije povećane za 12,2 procenta. Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković kaže da rast minimalne zarade najpre osete oni sa nižim primanjima, a da prosečna zarada, u većoj meri zavisi od kretanja u sektorima sa većom dodatom vrednošću.
Prema procenama, prosečna plata u decembru će dostići iznos od oko 1.000 evra. Na pitanje koliku prosečnu zaradu očekuje tokom 2026. godine, Mijušković kaže da to zavisi od dosta faktora.
"Uzimajući u obzir neke umerene projekcije, moja pretpostavka je da to može da bude od 6 do 8 odsto. Tako da možemo očekivati neki rast na 1.060 do 1.080 evra uz faktore stabilnosti da se u ekonomiji ništa specijalno ne dešava, da nema nekih eksternih šokova. Sve što budemo bolje ostvarili preko toga je svakako dobro, odnosno može se tumačiti kao uspeh nacionalne ekonomije", navodi Mijušković.
Profesor Mijušković objašnjava da rast plata u javnom sektoru utiče i na porast zarada kod privatnika.
"Utiče na indirektan način. Zašto? Kada dođe do tog skoka zarada, jednostavno pul radnika na tržištu je isti i oni na neki način očekuju da privatni poslodavac koliko-toliko to prati iz prostog razloga što često možemo videti da u nekim segmentima postoji deficit radne snage", dodaje Mijušković.
Ukazuje da će se to najpre odraziti na uslužne delatnosti i na manje gradove, odnosno manje sredine gde nema previše radne snage.
"Ono gde će se manje osetiti vezano je za neki izvozni sektor, a sa druge strane, za neke sredine koje su veće, odnosno gde je konkurencija u smislu ponude radne snage veća. Tako da ne možemo govoriti o direktnom uticaju, ali indirektni uticaj svakako postoji", poručuje Mijušković.
Skroman efekat u novčanicima
Narodna banka očekuje da će inflacija biti oko 3,7 posto, odnosno negde u tom rasponu između 3 i 4 odsto. Na pitanje koliko će nam novčanici biti puniji, Mijušković kaže da iako će plate porasti, najveći deo toga će odlaziti na troškove.
"Umerena procena da ćemo imati 6 do 8 odsto rast nominalnih plata, uzmimo prosek, znači 7 posto neka bude rast nominalne plate i uzmimo da je inflacija između 3 i 4 posto, to je nekih 3 posto realnog povećanja. To je relativno skromno, ali jeste jedan rast koji omogućava možda neki blagi dodatak štednji, ali će najveći deo toga i dalje odlaziti na troškove", dodaje Mijušković.
Govoreći o tome koje su grane privrede u Srbiji najperspektivnije za narednu godinu, Mijušković navodi da nema velike razlike u odnosu na ono što je do sada bio trend.
"Možemo govoriti o informacionim tehnologijama, o sektoru energetike i nekim tranzitnim elementima vezanim za sektor energetike u smislu prelaska na obnovljive izvore energije. Svakako, to je logistika, odnosno saobraćaj kao veoma propulzivna grana privrede, kao i izvozno-prerađivački sektor. Ono na što takođe treba obratiti pažnju i gde je sve veća tražnja – to su zdravstvene usluge i usluge nege. Tako da, to su oni neki segmenti na koje možemo reći da postoji fokus", navodi Mijušković.
"Iskoristite sve talente koje imate, jer što više talenata, veća mogućnost zarade. To se u ekonomiji svodi na diversifikaciju", poručuje Mijušković.
Kada je reč o situaciji sa Naftnom industrijom Srbije, Mijušković poručuje da je "NIS važna komponenta u smislu da ona boji investiciono poverenje u zemlji".
"Znači, ona ne opredeljuje celokupnu nacionalnu ekonomiju, ali je jako važna. Bolja situacija, odnosno rešenje pitanja NIS-a, šalje investitorima koji su nam preko potrebni signal da je ovde sve u redu, da nemamo problema sa tim delom, da postoji stabilno snabdevanje tržišta po pitanju energenata, te konačno znači da i deo zaposlenih u ovoj branši može računati na sigurne poslove", objašnjava Mijušković.
Ipak, kaže, ne može se reći da je od kritične važnosti, ali da NIS jeste jako važan.
"Postoje i drugi stubovi ekonomije, ali je mnogo bitan prvenstveno da se investiciona klima popravi. Ovo pitanje se nadam da ćemo konačno rešiti naredne godine i da idemo dalje u prosperitetniju 2026. godinu", zaključio je Mijušković.