Tramp dao veštačko disanje zapadnoj vojnoj industriji

Napad na Venecuelu, pretnja da će zauzeti Grenland i obećanje da će se budžet za odbranu povećati na 1,5 biliona dolara doveli su do vrtoglavog rasta akcija

Globalne akcije namenske industrije porasle su početkom godine zahvaljujući ratobornosti američkog predsednika Donalda Trampa.

Akcije su doživele stabilan rast tokom protekle nedelje, dobijajući u proseku više od 10 posto, piše RT internešenel.

Najimpresivniji učinak ostvarili su evropski vojno-industrijski giganti poput "Saaba" i "Rajnmetala", koji su dobili oko 25, odnosno 20,5 posto.

Tržišna vrednost odbrambenih kompanija ponovo je skočila u četvrtak nakon što je Tramp pozvao na masovno povećanje američke odbrambene potrošnje za 50 posto na 1,5 biliona dolara u 2027. godini, što je, kako je tvrdio, neophodno za izgradnju "vojske iz snova".

Tržišni analitičari su brzi rast vrednosti odbrambenih kompanija pripisali geopolitičkim tenzijama i posebno postupcima američkog predsednika.

"Geopolitika je do sada neizbežna priča 2026. godine", rekao je za Rojters Nil Vilson, britanski investitor i strateg u Sakso banci. "Jasno je da su akcije namenske u igri – zajedno sa retkim zemnim metalima."

Prošlog vikenda, Tramp je pokrenuo iznenadni napad na Venecuelu, otevši njenog lidera Nikolasa Madura i njegovu suprugu. Par je prebačen u Njujork i optužen za razne krivične optužbe, uključujući trgovinu drogom. Maduro se izjasnio da nije kriv, opisujući sebe kao "ratnog zarobljenika". U međuvremenu, Tramp se zakleo da će za sada držati zemlju i njeno tržište nafte pod kontrolom.

Operaciju u Venecueli pratio je niz pretnji Trampa i drugih visokih zvaničnika drugim zemljama u regionu, uključujući Kubu i Kolumbiju. SAD su takođe uputile nove pretnje Iranu, koji je zahvaćen antivladinim protestima izazvanim naglim padom nacionalne valute.

Štaviše, Trampova administracija je obnovila svoje pretenzije na Grenland, autonomnu regiju članice NATO-a, Danske. Vašington tvrdi da mora da poseduje ostrvo kako bi osigurao "bezbednost" na Arktiku i suprotstavio se navodnoj pretnji koju predstavljaju Rusija i Kina. Taj zahtev su glasno odbacile danska i grenlandska vlada, kao i više evropskih zemalja NATO-a, koje su izrazile zabrinutost zbog sudbine bloka predvođenog SAD ukoliko Tramp silom zauzme ostrvo.