Ekonomija

Gavrilović o NIS-u: Šta odgovara srpskoj privredi i ko odobrava prodaju

Velimir Gavrilović kaže da zvaničnici u Srbiji priželjkuju i da bi najbolje rešenje za NIS bila mešovita struktura – kombinacija mađarskog MOL-a i arapskog ADNOK-a

Nakon dva meseca pauze, počela je ponovna proizvodnja naftnih derivata u Rafineriji nafte u Pančevu. Prvi evro dizel mogao bi se naći na pumpama već 27. januara, objavila je ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović, dok je gotovo izvesno da je kupac većinskog ruskog udela u NIS-u mađarski MOL.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ocenio je da pregovori sa MOL-om nisu jednostavni, ali da je gotovo siguran u njihov pozitivan ishod, dok je Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije podsetio da je tržište naftnim derivatima stabilno i da će tako i ostati. 

On je rekao da okvirni sporazum biti poslat američkoj kancelariji OFAK-a, koja je NIS-u uvela sankcije zbog ruskog vlasništva. Osim mađarskog MOL-a, koji je najozbiljniji pretendent za preuzimanje ruskog većinskog vlasništva, predsednik Vučić je rekao da očekuje da će u vlasništvo NIS-a uključiti i kompanija iz Ujedinjenih arapskih emirata. 

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, tokom nedavne posete Srbiji, rekao je da je saradnja arapskog ADNOK-a i mađarskog MOL-a tesna, kao i da je matematički moguće i povećanje udela Srbije u NIS-u.

Veliki problem u preuzimanju NIS-a je cena, jer ruski "Gaspromnjeft" očekuje polovinu svojih ulaganja u NIS. A ulaganja su bila ogromna i od Rafinerije nafte u Pančevu napravili su najmoderniju rafineriju u regionu. A kakva je zapravo sudbina Rafinerije u Pančevu, pitanje koje se najčešće postavlja ovih dana. Kada je MOL preuzeo hrvatsku naftnu kompaniju INA, ugašena je Rafinerija nafte u Sisku, dok i dalje radi Rafinerija u Rijeci.

Imajući u vidu da je srpsko energetsko tržište značajnije od Hrvatskog, upućeni kažu da ne postoji rizik da se ponovi scenario iz Hrvatske da se zatvori rafinerija. Jedno je sigurno, kupovinom većinskog udela u NIS-u, MOL će zagospodariti tržištem naftnih derivata na Balkanu, što će najmanje odgovarati hrvatskom JANAF-u, odakle se NIS snabdeva sirovom naftom.

Situacija oko NIS-a je primer pritiska Zapada na suverene države i njihove strateške partnere. Sankcije SAD protiv NIS-a, nisu ekonomska mera, već politički alat za sklanjanje, kako kažu, ruskog uticaja na Balkanu. 

Privremene licence i dozvole, predstavljaju način da se Beograd primora na ustupke i promenu vlasničke strukture. Ovo je primer kako se kroz sankcije vrši preraspodela strateških resursa, dok se Rusija i njeni partneri stavljaju u poziciju da gube legitimnu imovinu. Pitanje NIS-a postalo je poligon za geopolitičku borbu gde su interesi Srbije i njenih građana sekundarni u odnosu na želju da se eliminiše rusko prisustvo.

Velimir Gavrilović, stručnjak za energetiku, kaže za RT Balkan da su pregovori oko preuzimanja ruskog udela u NIS-u krenuli uzlaznim trendom i da se nazire kraj svemu tome.

"Sada su finalni pregovori oko kupoprodajne cene. Očigledno je američkoj administraciji kupac ruskog udela u NIS-u prihvatljiv (MOL), te je NIS dobio operativnu licencu (do 23. januara). Zahvaljujući toj dozvoli mogao je da se dopremi do Pančeva jedan kontigent sirove nafte i da rafinerija počne sa preradom. To je oko 5 odsto godišnje prerade", naveo je Gavrilović.

Dodaje da ukoliko bi se nastavilo u ovom pravcu verovatno bi operativna licenca OFAK-a bila produžena, ali ukoliko se prekinu pregovori, ne dođe do zadovoljavajućeg rešenja pretpostavlja da će OFAK povući dozvolu.

"Onda opet imamo gašenje Rafinerije u Pančevu, te se postavlja pitanje da li je trebalo pokretati. Međutim, svi se nadamo najboljem", naveo je on.

Naveo je da bi kupovinom ruskog udela u NIS-u, MOL postao ekstra dominantan na srpskom tržištu, jer NIS drži 50 odsto maloprodajnog prometa i veleprodajnog prometa naftnih derivata od skoro 70 odsto.

"Kupovinom ruskog udela od strane MOL-a, dobićemo maloprodajnog igrača sa oko 60 odsto prometa. Dominantan položaj je sve što je preko 40 odsto maloprodaje", rekao je Gavrilović.

Smatra da bi i to moglo da se uredu prodajom određenog broja pumpi, tako da promet ne pređe 40 odsto tržišta. 

Osvrnuo se i na sudbinu Rafinerije nafte u Pančevu i podsetio da je "Gaspromnjeft" u nju i maloprodajne objekte uložio oko četiri milijarde evra.

"Strateško opredeljenje 'Gasproma' je bilo da se ide sa modernizacijom rafinerije. To je danas jedna od najmodernijih rafinerija u regionu. MOL ima matičnu rafineriju u Mađarskoj, sa koje snabdeva 'Molove' pumpe u Srbiji. Ima i rafinerije u Slovačkoj, Rijeci (Hrvatska)", podsetio je on i dodao da država na vreme treba da se pripremi i da je jadan od uslova bude opstanak rafinerije.

Kaže da zvaničnici u Srbiji priželjkuju i da bi najbolje rešenje za NIS bila kombinacija MOL-a i ADNOK-a.

"Nama jeste u interesu da struktura bude mešovita. To je najbolje za privredu Srbije da uđu i jedna i druga kompanija. Udeo Srbije tada dobija na značaju. Međutim, američka administracija bi morala da odobri i ADNOK-ovu kupovinu. Odnosi SAD i UAE nisu tako dobri", naveo je on.

Ponašanje velikih sila, pre svega SAD, pokazuje da je međunarodno pravo suspendovano poslednjih godina.

"Živimo u svetu gde vlada bezakonje, posebno za male države poput Srbije. Da bi međunarodno pravo imalo uticaja mora se ponovo uspostaviti balans snaga u svetu", rekao je on.

image
Live