Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je u svom govoru na otvaranju 56. sastanka Svetskog ekonomskog foruma u Davosu poručila da bi EU trebalo da iskoristi trenutne "geopolitičke potrese" i da je seizmička promena kroz koju danas prolazimo prilika i nužnost za izgradnju novog oblika evropske nezavisnosti. Narednih dana će možda analitičari tumačiti šta je zapravo htela da kaže spominjući Niksona i ukidanje zlatnog standarda, ali ako se njena izjava upotpuni objavama u zapadnim medijima, već sada bi se mogla naslutiti prikrivena poruka za američkog predsednika Donalda Trampa.
Govoreći o istorijskim paralelama sa 1971. godinom i urušavanjem Bretonvudskog sistema, Fon der Lajenova je ocenila da su tadašnje promene otvorile put globalnoj ekonomiji, ali da su Evropi istovremeno pokazale cenu prevelike zavisnosti.
Ona je podsetila da je 1971. godina, kada je prvi put održan Ekonomski forum u Davosu, bila godina takozvanog "Niksonovog šoka" i odluke da se "američki dolar odvoji od zlata". Podsetila je da su temelji Bretonvudskog sistema i celog globalnog ekonomskog poretka uspostavljenog nakon rata ekspresno srušili i ukazala da je to imalo dva snažna efekta.
"To je stvorilo uslove za ono što će postati istinski globalni poredak i pružilo je oštru lekciju za Evropu o potrebi jačanja njene ekonomske i političke moći. Bilo je to upozorenje da smanjimo našu zavisnost, u ovom slučaju, od strane valute. Svet je danas, bez ikakve sumnje, drugačiji, ali verujem da je lekcija ista", rekla je Ursula fon der Lajen i nagovestila da bi EU mogla poći putem dedolarizacije.
Američki predsednik Ričard Nikson je u avgustu 1971. godine doneo odluku o ukidanju zlatnog standarda za američki dolar, kojom je Americi omogućio da izbegne bankrot. To je trenutak kada prestaje da postoji brana i centralne banke od tada mogu da štampaju novac koliko požele, jer ne moraju više da polože obezbeđenje u zlatu.
Zašto Ursula pominje zlato i da li je to nagoveštaj da će EU udariti na američki dolar? Ovakav scenario nagovestio je pre nekoliko dana ekonomista "Dojče banke" kojeg je citirao "Blumberg", a koji je rekao da trgovinske pretnje američkog predsednika Donalda Trampa evropskim vladama zbog Grenlanda povećavaju mogućnost da zemlje EU smanje svoje udele u američkoj imovini, kako bi ojačale evro.
Ministar finansija SAD Skot Besent je na konferenciji za novinare u Davosu izjavio da je "lažna priča" da bi Evropa mogla da se reši američkih obveznica. Besent je rekao da u evropskim vladama nema razgovora o ovome, već da je sve pokrenuto upravo nedavnim izveštajem "Dojče banke" na koji su se mediji nadovezali i da je u pitanju "medijska histerija", prenosi "Gardijan".
On tvrdi da plan za odbacivanje američkih državnih obveznica "prkosi svakoj logici", ističući da su državne obveznice osnova za finansijske transakcije.
Džordž Saravelos, globalni šef za istraživanje deviznog tržišta "Dojče banke" je u izveštaju koji Besent spominje ukazao da je Evropa inače najveći vlasnik američkog duga, a da članice EU poseduju čak 8 biliona dolara američkih obveznica i akcija, "što je skoro dvostruko više nego ostatak sveta zajedno".
"U okruženju u kojem je geoekonomska stabilnost zapadnog saveza egzistencijalno narušena, nije jasno zašto bi Evropljani bili toliko spremni da igraju ovu ulogu. Događaji koji su se odigrali u poslednjih nekoliko dana imaju potencijal da dodatno podstaknu rebalansiranje dolara", naveo je Saravelos.
Trampove pretnje novim "paketom" carina evropskim zemljama zbog Grenlanda mogle bi takođe biti povod za veću evropsku političku koheziju, piše Blumberg.
"Ključna stvar koju treba pratiti u narednih nekoliko dana jeste da li će Evropska unija aktivirati svoj instrument protiv prisile", rekao je Saravelos.
On je ukazao da sa neto međunarodnom investicionom pozicijom SAD na rekordno negativnom nivou, međusobna zavisnost finansijskih tržišta Evrope i SAD nikada nije bila veća. Dodao je da bi zloupotreba kapitala, na način da se on koristi kao oružje, bila daleko najrazornija za tržišta.
Danski penzioni fond najavio prodaju obveznica
Si-Bi-Es je objavio da Danski penzioni fond planira da do kraja januara proda sve svoje američke državne obveznice u vrednosti od oko 100 miliona dolara zbog zabrinutosti u vezi sa finansijskom stabilnošću američke vlade.
"Odluka je utemeljena na lošim finansijama američke vlade, što nas navodi na pomisao da moramo da se potrudimo da pronađemo alternativni način upravljanja likvidnošću i rizikom", rekao je Anders Šelde, glavni investicioni direktor Danskog penzionog fonda.
Američka agencija za kreditni rejting "Mudis" u maju je snizila kreditni rejting SAD sa najvišeg nivoa - Aaa - na Aa1, za jedan stepen niže, navodeći kao razlog rastući državni dug i povećanu političku neizvesnost povezanu sa trgovinskom politikom američkog predsednika Donalda Trampa.