Blokada teretnih graničnih prelaza, koja je počela u ponedeljak u podne, se nastavlja, a prevoznici najavljuju da kamione neće pomeriti dok se ne pronađe sistemsko rešenje za boravak profesionalnih vozača u Šengenskoj zoni. Prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine blokiraju teretne terminale zbog novog EES sistema za ulazak i izlazak, koji trenutno podrazumeva da mogu da ostanu u EU maksimalnih 90 dana u periodu od 180 dana. Oni ukazuju i na neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena, koje godinama ne žele da se pozabave rešavanjem ovog problema.
U međuvremenu već stižu prvi proračuni o šteti koju trpe privrede i sa jedne i sa druge strane granice.
Predsednik Privredne komore Srbije (PKS) Marko Čadež je izjavio da zbog birokratskih procedura i neadekvatne reakcije EU ekonomije Zapadnog Balkana imaju direktnu štetu od oko 100 miliona evra dnevno samo po osnovu izvoza robe. On je objasnio da samo iz Srbije u EU izvozi oko 10.000 kompanija i da su te firme u riziku da će morati da plaćaju i penale zbog neisporučene robe, a da su za to predviđene kazne od 10.000 do 50.000 evra dnevno.
Čadež je ukazao da ovu krizu nije izazvao nikakav spoljni faktor, kao za vreme pandemije, već da je u pitanju nefleksibilnost evropske administracije. On je istakao da privrednici iz Srbije, Severne Makedonije, Albanije i Crne Gore već više od dve godine zajednički ukazuju na ovaj problem, kao i kompanije iz EU koje posluju u regionu, ali da rešenja i dalje nema.
"Sad imamo paradoksalnu situaciju u kojoj Evropa i evropske kompanije same sebe koče ili blokiraju. Ovo nije problem samo Zapadnog Balkana, već cele Evrope. Nadamo se da će evropska administracija imati sluha da čuje velike kompanije u državama članicama koje se sada obraćaju svojim vladama, jer ovakvim pristupom ugrožava sopstvenu ekonomiju", poručio je Čadež.
Predsednik Upravnog odbora Nemačko-srpske privredne komore Filip Simović je tokom obilaska graničnog prelaza rekao da je i "nemačka privreda ekstremno pogođena ovim blokadama". Naveo je da Srbija izvozi u Nemačku robu u vrednosti od pet milijardi evra, zbog čega trenutna situacija dnevno donosi gubitak između 100 i 150 miliona evra.
Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković ističe da je veliki deo robe u našim maloprodajama stranog porekla i da ona mora nekako da stigne do Srbije, a da uglavnom stiže drumskim saobraćajem. On je objasnio da Evropska komisija smatra da ovo nije naročito veliki problem, jer ceo Balkan za njih predstavlja možda jedan odsto ukupnih ekonomskih aktivnosti, dok je za Srbiju to od ključnog značaja, jer smo izrazito zavisni od razmene sa EU.
Atanacković je istakao da su troškovi transporta već porasli, a da bi se to uskoro moglo odraziti i na cene robe i usluga.
"Cena prevoza se, obračunava po pređenom kilometru, ali postoje velike razlike između vožnje unutar EU, gde nema granica, i transporta ka Srbiji, gde su zadržavanja na granicama nepredvidiva", rekao je Atanacković i dodao da postoji realna opasnost da Srbija ostane i bez postojećeg broja profesionalnih vozača, kojih već sada nema dovoljno, ako se rešenje ne pronađe.
Prevoznici ukazuju na niz neprijatnosti zbog evropske birokratije i navode da je u poslednjih sedam dana devet vozača iz Srbije uhapšeno samo u Nemačkoj, jer su prekoračili maksimalan broj od 90 dana boravka u EU tokom šest meseci. Zato su tražili da se taj rok produži – da boravak bude 105 dana, uz dodatnih 20 do 30 dana koji bi profesionalni vozači mogli da koriste za svoje privatne potrebe godišnjeg odmora, što znači da bi, umesto 90 imali oko 135 dana u toku šest meseci.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević je na graničnom prelazu Batrovci rekla da ovo nije samo problem Srbije.
"Udružile su se i privredne komore Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije i svi imamo jedan cilj - da se profesionalnim vozačima koji nisu ni kriminalci, ni turisti ni migranti, omogući da normalno obavljaju svoju delatnost i na tome ćemo istrajavati", poručila je Sofronijevićeva.
Sigurni smo da EU ima preča posla od problema vozača sa Zapadnog Balkana, ali bi na ovom primeru mogla da pokaže svoje umeće u hitnom rešavanju konkretnih problema, s obzirom na rigorozne zahteve koje postavlja pred one koji godinama čekaju pred njenim vratima, a u prvom redu za Srbiju.