Talas bankrota malih firmi širom Evrope: Treba li Srbija da strahuje

Samo tokom 2024. godine više od 65.000 malih i srednjih preduzeća u Italiji je zatvoreno. Razlozi su visoki troškovi energije, inflacija, rast kamatnih stopa, otežan pristup kreditima i veoma visoko oporezivanje koje u Italiji prelazi 43 odsto

Prema analizi koja obuhvata 17 zemalja Evropske unije, mala i srednja preduzeća širom Evrope suočavaju se sa sve ozbiljnijim problemima. Sve više firmi bankrotira u Grčkoj. Slede Irska i Holandija, sa više od trećine bankrotstava nego godinu dana ranije. Ni najveće evropske ekonomije nisu pošteđene – u Nemačkoj je zabeležen rast od 22,5 procenta, u Francuskoj 17, a u Italiji gotovo 9 procenata.

Vlasnik konsultantskih firmi u Holandiji i Srbiji i stručnjak za mala i srednja preduzeća Đorđe Petrović ukazuje da su preduzetnički problemi manje-više svuda isti i upozorava da bismo talas problema malih i srednjih preduzeća svi mogli da osetimo. Na pitanje treba li ovo da nas brine, Petrović kaže da svakako treba, jer postoji povezanost naše zemlje i naših kompanija sa drugim zemljama.

"Preduzetnici kod nas su uglavnom naviknuti na teške uslove i mislim da smo dosta snalažljivi u odnosu na ove zemlje koje već dugo imaju neki prosperitet i uređene sisteme, ali svakako je ovo nešto što treba da nas brine, jer i naše kompanije će osetiti na ovaj ili onaj način", navodi Petrović.

Kako navodi, ljudi često nemaju predstavu koliko mala i srednja preduzeća doprinose privredi i da su ona stub ekonomije.

"I to nije samo u Srbiji, to je generalno govoreći tako. Više od 60 odsto firmi na nivou Evropske unije su porodični biznisi. Kod nas je ovde to i veći broj. Tako da ja mislim da su neka ubeđenja većine naše populacije da korporacije su one koje stvaraju sve to, ali to baš nije tako", poručuje Petrović u izjavi za RTS.

Samo tokom 2024. godine više od 65.000 malih i srednjih preduzeća u Italiji je zatvoreno. Razlozi su visoki troškovi energije, inflacija, rast kamatnih stopa, otežan pristup kreditima i veoma visoko oporezivanje koje u Italiji prelazi 43 odsto.

I u Nemačkoj iz meseca u mesec sve je više stečajeva, a u prošloj godini oko 24.000 kompanija, uglavnom malih i srednjih preduzeća, podnelo je zahtev za proglašenje nesolventnosti, prenosi RTS.

To su firme iz oblasti ugostiteljstva, transporta i građevinarstva, ali i brojni startapi. Nemački privrednici smatraju da im najviše u poslovanju smetaju visoki porezi i potom visoke cene energenata, ali i preglomazna i prekomplikovana birokratija.

Statistika pokazuje da mala i srednja preduzeća čine čak 99 odsto svih firmi u Srbiji. Velika preduzeća su tek mali deo tržišta – jedan odsto.

Mala i srednja preduzeća zapošljavaju oko dve trećine radnika u privredi. Mikro firme oko 30 odsto, male oko 17 odsto i srednje oko 19 odsto. U velikim kompanijama radi preostalih 35 odsto zaposlenih. Pored toga, mala i srednja preduzeća stvaraju skoro 60 odsto BDP-a.