Američki dolar pao je na najniži nivo u poslednje četiri godine, nakon što je u januaru oslabio za 2,3 odsto, posle pada od 9 odsto tokom 2025. godine, ali predsednik Donald Tramp deluje sve samo ne zabrinuto – šta je razlog?
Trampov stav prema dolaru nikada nije bio dosledan.
"Nikada neću reći da volim slabu valutu", rekao je Tramp u julu prošle godine.
"Osoba sam koja voli jak dolar, ali slab dolar vam donosi mnogo više novca", dodao je tada.
Deluje neobično, ali on u stvari zaista želi i jedno i drugo.
Često poistovećuje jak dolar sa nacionalnom moći i prestižom i sviđa mu se njegov status primarne svetske valute za trgovinu i transakcije.
Međutim, istovremeno bi voleo slabiji dolar, jer on čini američku robu jeftinijom za kupce u inostranstvu, što bi moglo da pomogne njegovom cilju vraćanja proizvodnje u SAD.
Ranije je precenjen dolar nazvao "velikim problemom" u kontekstu vraćanja industrije i radnih mesta u zemlju, što je jedan od stubova njegovog MAGA pokreta.
S druge strane, slab dolar povećava cenu uvoza, čime vrši pritisak na rast inflacije – a Tramp je veoma osetljiv na inflaciju.
Trifinova dilema
Slabiji dolar je takođe u skladu sa Trampovim deklarisanim ciljem smanjenja američkog trgovinskog deficita.
Da li je smanjenje trgovinskog deficita uopšte vredan cilj, potpuno je drugo pitanje, ali i ovde predsednik nailazi na dilemu. Ona čak ima i ime – Trifinova dilema.
Trifinova dilema kaže da zemlja čija je valuta svetska rezervna valuta mora da ima trgovinske deficite, jer mora da snabdeva ostatak sveta tom valutom.
Želite da svet koristi vašu valutu? Obezbedite da ona u velikim količinama cirkuliše globalno. To znači da zemlja izdavalac mora izvoziti više svoje valute nego što je uvozi. U prevodu, mora trajno da ima trgovinske deficite.
Kada bi SAD imale trgovinske suficite, dolari bi se vraćali kući umesto da cirkulišu svetom, čime bi globalna ekonomija ostala bez dolara.
Kina je možda na putu da postane ekonomska supersila, ali njena trgovinska struktura (i kontrola kapitala) čine malo verovatnim da će juan postati dominantna svetska valuta.
Šta Tramp zaista želi?
Mnogi analitičari smatraju da je, s obzirom na eksploziju američkog duga i deficita, slabiji dolar praktično neizbežan.
Postoje tri ključne karakteristike trenutne situacije.
SAD imaju velike i trajne fiskalne deficite koji sada iznose oko dva biliona dolara godišnje, ogroman iznos ukupnog duga koji sada prelazi 38,5 biliona dolara, dok je treća stavka činjenica da izdaju svetsku rezervnu valutu.
Ove tri karakteristike nekako moraju da funkcionišu zajedno.
Dakle, SAD pokušavaju da nastave da se mnogo zadužuju, da imaju ogroman dug i da svetu obezbeđuju dolare, a da pritom ne sruše ekonomiju i ne izazovu nagli rast kamatnih stopa.
U suštini, jedini "ventil" u tom sistemu jeste slabiji dolar.
Šta bi se desilo u slučaju jačanja dolara
Onda bi neminovni dug u dolarima van SAD postao teži za servisiranje, a tog duga ima mnogo, pa bi globalni dužnici očajnički pokušali da dođu do dolara.
Ta potražnja bi stvorila globalnu nestašicu ove valute, što bi kao posledicu imalo povećanje vrednosti dolara.
Prejak dolar stvara pritisak u inostranstvu jer zemlje moraju da prikupljaju dolare. Jedan od načina na koji to rade jeste prodaja američkih državnih obveznica.
To podiže prinose u Americi – obveznice gube vrednost, a prinosi rastu jer se cena i prinos kreću u suprotnim pravcima.
Viši prinosi povećavaju troškove zaduživanja američke vlade, što direktno radi protiv cilja jeftinog finansiranja velikih deficita.
Iz drugog ugla, jak dolar znači da su američka sredstva skuplja izraženo u lokalnim valutama, pa strani investitori oklevaju da ulažu u dolarske aktive (poput američkog duga).
Tako SAD završavaju sa još više duga koji moraju da emituju i sa manje voljnih stranih kupaca.
To automatski povlači prinose ako dolar ostane prejak, a istorija je više puta pokazala da su visoki prinosi veoma opasni za američki finansijski sistem. Eto razloga zbog kojeg se jak dolar gleda kao dugoročno destabilizujuća sila.
Ono što Tramp zapravo pokušava jeste da održi ove tri karakteristike zajedno uprkos centrifugalnim silama koje ih razdvajaju. Koliko on to zaista razume? Teško je reći, ali nije u krivu što prihvata slabiji dolar.