Znanje i iskustvo u izgradnji nuklearnih elektrana, Ruska Federacija, baštini još iz perioda SSSR-a, a prvi put su ruski stručnjaci izgradili nuklearno postrojenje u inostranstvu 1966. godine, u Rajnsbergu, u Istočnoj Nemačkoj.
Preduzeća "Atomenergoeksport" i "Zarubežatomenergostroj" izgradila su kasnije nuklearne elektrane širom sveta - od Bugarske, Čehoslovačke, Mađarske i Finske do Kube. Početkom devedesetih, mnogi od ovih projekata su ili obustavljeni ili potpuno zatvoreni, ali nuklearna energija poslednjih godina doživljava renesansu i Ruska Federacija u njoj ne samo što učestvuje, nego preuzima primat.
Trenutno, međunarodne aktivnosti u oblasti nuklearne energije obavljaju kompanije i organizacije u okviru državne korporacije "Rosatom", koja je na prvom mestu u svetu po broju projekata izgradnje nuklearnih elektrana u inostranstvu, sa 41 energetskim blokom u 11 zemalja, prenosi TASS.
Pored izgradnje nuklearnih elektrana, Rusija izvozi nuklearno gorivo i zauzima oko 17 odsto globalnog tržišnog udela, kao i usluge obogaćivanja uranijuma, bavi se istraživanjem i rudarstvom uranijuma u inostranstvu i osniva centre za nuklearna istraživanja u raznim zemljama. Prema podacima "Rosatoma", ukupna vrednost njenog portfolija stranih porudžbina u 2025. godini premašila je 200 milijardi dolara. Osim "Pakša 2", u izgradnji su postrojenja u Bangladešu, Belorusiji, Egiptu, Indiji, Iranu, Kazahstanu, Kini...
"Rosatom" trenutno razmatra ili je zaključio preliminarne sporazume za izgradnju energetskih jedinica u Brazilu, Vijetnamu, Kirgistanu, Laosu, Mongoliju, Mjanmaru, Nigeriji, Saudijskoj Arabiji... U Finskoj je "Rosatom" započeo pripremne radove na projektu nuklearne elektrane "Hanhikivi", ali je finska strana jednostrano raskinula ugovor o izgradnji 2022. godine.
Mađarska
Trenutno, mađarska nuklearna elektrana "Pakš", izgrađena između 1983. i 1987. godine po sovjetskom projektu, pokreće četiri energetska bloka sa reaktorima tipa VVER. Između 2005. i 2009. godine, "Atomstrojeksport", ćerka firma "Rosatoma", je sproveo program produženja njihovog veka trajanja do 2032–2037. godine, povećavajući njihov ukupni kapacitet sa 1.760 na 2.000 megavata, što je gotovo 50 odsto potrošnje električne energije u Mađarskoj.
U januaru 2014. godine, Rusija i Mađarska su potpisale međuvladin sporazum o saradnji u oblasti nuklearne energije, kojim je predviđena izgradnja treće faze, odnosno energetskih blokova 5 i 6, ove nuklearne elektrane od strane "Rosatoma".
Ugovor o izgradnji dva bloka VVER-1200 potpisan je u decembru 2014. godine između državne korporacije "Rosatom" i mađarske energetske kompanije MVM. Troškovi projekta "Pakš 2" procenjuju se na 12,5 milijardi evra. Rusija je Mađarskoj obezbedila kredit od 10 milijardi evra. 30. avgusta 2022. godine, Mađarska agencija za atomsku energiju izdala je dozvolu za početak izgradnje petog energetskog bloka, nakon čega je "Rosatom" započeo radove na iskopavanju na lokaciji. Projekat "Pakš 2" je oslobođen svih zapadnih sankcija, a danas je izliven prvi beton u temelj ove nuklearne elektrane.
Bangladeš
Rusija i Bangladeš su u novembru 2011. godine, potpisali međuvladin sporazum o saradnji u izgradnji prve nuklearne elektrane u Bangladešu, "Rupur", 160 kilometara zapadno od Dake, glavnog grada Bangladeša.
Elektrana će biti opremljena sa dva energetska bloka sa reaktorima VVER-1200. Ugovor je potpisan sredinom decembra 2015. godine. "Atomstrojeksport" je generalni izvođač radova. Početkom 2017. godine, ruska vlada je obezbedila Bangladešu državni kredit od 11,38 milijardi dolara za finansiranje glavne faze izgradnje nuklearne elektrane. Izgradnja Bloka 1 počela je 30. novembra 2017. godine, a Bloka 2 u julu 2018. godine. Radovi na puštanju u rad Bloka 1 su pri kraju.
Belorusija
Izgradnja Beloruske nuklearne elektrane je završena 2023. godine, kada su u rad puštena dva reaktorska bloka VVER-1200. Izgradnja trećeg reaktorskog bloka je trenutno u fazi razmatranja. Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko je više puta izjavljivao da postoji spremnost da Belorusija izgradi još jednu nuklearnu elektranu u zemlji koristeći rusku tehnologiju.
Egipat
U novembru 2015. godine, Rusija i Egipat su potpisali međuvladin sporazum za "Rosatom" o izgradnji prve egipatske nuklearne elektrane, koja se sastoji od četiri reaktorska bloka VVER-1200. Elektrana, nazvana "El Dabaa", gradi se u Matruhu, 300 kilometara od Kaira. Vrednost ugovora je 30 milijardi dolara, a većina finansiranja je obezbeđena ruskim kreditom od 25 milijardi dolara. dokumenta o početku radova za oba ugovora su potpisana 11. decembra 2017.
Izgradnja je trebalo da počne 2020. godine, ali je odložena zbog pandemije koronavirusa i počela je 20. jula 2022. U januaru 2024. godine, ruski predsednik Vladimir Putin i egipatski predsednik Abdel Fatah el-Sisi prisustvovali su ceremoniji izlivanja betona za temelj Bloka 4 nuklearne elektrane. U novembru 2025. godine, šefovi država su putem video-linka učestvovali u ceremoniji postavljanja reaktorskog suda za Blok 1, koji je planiran za puštanje u rad 2028. godine.
Indija
Rusko Ministarstvo za atomsku energiju i Indijska korporacija za nuklearnu energiju (NPCIL) su 1989. potpisali sporazum o izgradnji dva energetska bloka nuklearne elektrane "Kudankulam" sa dva reaktora VVER-1000 u indijskoj državi Tamil Nadu. Izgrađeni su i pušteni u rad između 2016. i 2017. godine.
U aprilu 2014. godine postignut je sporazum o izgradnji druge faze nuklearne elektrane na osnovu projekta VVER-1000. Njena cena je približno 6,4 milijarde dolara, uključujući 3,4 milijarde dolara iz ruskih kredita. Izgradnja bloka 3 počela je u junu 2017. godine, a bloka 4 u oktobru 2017. godine. Izgradnja blokova 5 i 6 počela je 29. juna, odnosno 21. decembra 2021. godine. Puštanje u rad bloka 3 planirano je do kraja ove godine.
Iran
Rusija i Iran su 25. avgusta 1992. godine potpisali dva sporazuma: jedan o saradnji u mirnodopskom korišćenju nuklearne energije i drugi o nastavku izgradnje iranske nuklearne elektrane u blizini grada Bušera na jugu zemlje, koja je započeta 1975. godine od strane zapadnonemačkog koncerna i prekinuta 1979. godine nakon početka Islamske revolucije. "Rosatom" je 1995. potpisao je ugovor sa Organizacijom za atomsku energiju Irana o završetku i rekonstrukciji Bloka 1 nuklearne elektrane. Povezan je na mrežu u septembru 2011. godine, a njegova zvanična predaja Iranu održana je u septembru 2013. godine.
U novembru 2014. godine potpisan je ugovor za izgradnju druge faze nuklearne elektrane – 2. i 3. energetskog bloka sa reaktorima VVER-1000. Drugi energetski blok nemačkog dizajna nije pogodan za završetak i mora se demontirati. Troškovi njihove izgradnje iznosili su približno 10 milijardi dolara, a finansijsku podršku je pružio iranski kupac, Iranska kompanija za proizvodnju i razvoj nuklearne energije. "Atomstrojeksport" je generalni izvođač radova. Ceremonija polaganja radova održana je u septembru 2016. godine. U oktobru 2017. godine počeli su građevinski i montažni radovi na kopu za glavne zgrade druge faze elektrane. Izgradnja drugog energetskog bloka je počela 2019. gdoine, a 26. septembra 2025. su Rusija i Iran potpisali sporazum vredan 25 milijardi dolara o izgradnji nuklearne elektrane "Hormoz". Planirano je da elektrana ima četiri bloka ukupnog kapaciteta 5.000 megavata.
Kazahstan
U Kazahstanu je u avgustu prošle godine u blizini sela Ulken u Almatijskoj oblasti održana ceremonija povodom početka izgradnje ruske nuklearne elektrane. To će biti prva nuklearna elektrana u Kazahstanu. Agencija za atomsku energiju republike je u novembru objavila da je elektrana, koju će graditi međunarodni konzorcijum predvođen "Rosatomom", dobila ime "Balhaš".
Kina
"Rosatom" je već izgradio četiri energetska bloka u nuklearnoj elektrani "Tjanvan", a ukupni troškovi se procenjuju na 3,1 milijardu evra. Međuvladin sporazum o izgradnji blokova 1 i 2 potpisan je 1992. godine. "Atomstrojeksport" i Korporacija za nuklearnu energiju Đangsu potpisali su ugovor o njihovoj izgradnji u decembru 1997. godine. Prema ugovoru, energetski blokovi su opremljeni reaktorima VVER-1000/428. Pušteni su u rad 2007. godine.
U novembru 2010. godine, "Atomstrojeksport" i JNPC su potpisali generalni ugovor za izgradnju blokova 3 i 4 sa reaktorima VVER-1000. Izgradnja bloka 3 počela je u decembru 2012. godine, a puštena je u rad 2017. Radovi na bloku 4 počeli su 2013. godine, a njegovo puštanje u rad obavljeno je 2018. Konačna primopredaja kupcu obavljena je krajem 2020. godine.
U junu 2018. godine potpisani su međuvladin protokol i okvirni ugovor za izgradnju blokova 7 i 8 sa reaktorima VVER-1200, koji pripadaju najnovijoj generaciji III+, a u martu 2019. potpisan je generalni ugovor za izgradnju ovih energetskih blokova. Kina je izgradila blokove 5 i 6 prema sopstvenom projektu. Ceremonija početka izgradnje Bloka 7 održana je u maju 2021. godine, a Bloka 8 u februaru 2022. Njihovo puštanje u rad je zakazano za 2028. godinu.
Dana 8. juna 2018. godine, "Atomstrojeksport" i Kineska nacionalna nuklearna korporacija su potpisali protokol o saradnji i okvirni ugovor za izgradnju blokova 3 i 4 nuklearne elektrane Sjudapu u provinciji Ljaoning, na severoistoku Kine u junu 2018. dok je u martu 2019. potpisan ugovor za tehnički projekat, a 5. juna opšti ugovor za izgradnju ovih blokova. Radovi na bloku 3 počeli su 28. jula 2021. godine, a na bloku 4 u maju 2022. Planirano je da budu opremljeni sa dva reaktora VVER-1200. Puštanje u rad je zakazano za 2027. i 2028. godinu, respektivno.
Turska
Rusija i Turska su 12. maja 2010. godine potpisale međuvladin sporazum o izgradnji prve turske nuklearne elektrane, Akuju, u jugoistočnoj provinciji Mersin. Sporazum predviđa izgradnju četiri energetska bloka sa reaktorima VVER-1200. Ruska projektantska kompanija "Akuju Nuklear" postala je naručilac radova i vlasnik nuklearne elektrane, uključujući i proizvedenu električnu energiju.
Trenutno, kompanije "Rosatoma" poseduju skoro 100 odsto njenih akcija, piše TASS. Prvo izlivanje betona za Blok 1 nuklearne elektrane "Akuju" obavljeno je 3. aprila 2018. godine, a za Blok 2 krajem juna 2020. godine.
Izgradnja Bloka 3 počela je 10. marta 2021. godine, a Bloka 4 21. jula 2022. godine. Ceremonija utovara goriva za prvi energetski blok održana je 27. aprila 2023. godine. Očekuje se da će preostali energetski blokovi početi sa radom do 2026. godine. Ukupni troškovi projekta procenjuju se na 22 milijarde dolara. Direktor "Rosatoma" Aleksej Lihačov je 28. februara 2024. godine objavio da je doneta politička odluka da državna korporacija izgradi drugu nuklearnu elektranu u Turskoj, piše TASS.
Uzbekistan
Dana 24. maja 2024. godine, "Atomstrojeksport" i Državno preduzeće za izgradnju nuklearnih elektrana pri Agenciji za atomsku energiju pri Kabinetu ministara Uzbekistana potpisali su ugovor o izgradnji male nuklearne elektrane. Projekat predviđa izgradnju MNE snage 330 megavata u regionu Džizak u Uzbekistanu, koristeći rusku tehnologiju. "Rosatom" će biti generalni izvođač radova, a u izgradnju će biti uključene i lokalne kompanije. Izgradnja lokacije za buduću nuklearnu elektranu počela je u aprilu 2025. godine. "Rosatom" takođe planira da izgradi veću nuklearnu elektranu u Uzbekistanu.