Udruženje Efektiva pozvalo je danas potrošače da ne kupuju u objektima "Deleza" jer su, kako kažu, tužbom protiv države pokazali da je profit nešto čega se ne odriču i da ih interes građana apsolutno ne zanima.
"Podsećamo da je 'Delez' u Srbiji, tokom 2023. i 2024. radio sa prosečnom maržom od 46 odsto i da je tokom te dve godine, ostvario dobit od oko 130 miliona evra. Dakle, 'Delez', sa najvećom maržom i najvećim profitom, tuži državu zbog marži, dok ostali trgovci, koji manje zarađuju, ćute i rade", navela je Efektiva u objavi na društvenim mrežama.
Efektiva navodi da je "Delezu" zasmetala Uredba o ograničenju marži, dok potrošačima smetaju njihove cene.
"Delez je tužbom protiv države dokazao da mu je profit najbitniji i da ga ne zanimaju interesi građana", izjavio je Dejan Gavrilović iz Udruženja Efektiva pozivajući potrošače da ne kupuju u objektima tog trgovinskog lanca.
Istakao je i da su svi ostali trgovinski lanci koji manje zarađuju i rade sa manjom maržom "ćutali" na donošenje Uredbe o ograničavanju marži, dok je Delez odlučio da tuži državu. Na pitanje zašto se tužba Deleza događa mesec dana pre isteka uredbe, rekao je da se postavlja pitanje zašto to nisu uradili ranije, kao i da je Delez preko medija objavljivao pi-ar tekstove tvrdeći da trpi gubitke zbog uredbe i da zatvaraju radnje.
"Uredba ističe za mesec dana, pet meseci su izdržali. Šta se to desilo da mesec dana pred isticanje uredbe oni ovo urade, ostaje nejasno, ali nadam se da ćemo saznati u narednom periodu", dodao je Gavrilović, preneo je Tanjug.
Kompanija "Ahold Delez", kompanija koja je vlasnik brojnih maloprodajnih radnji u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničenja marži koje, ovom i svim ostalim trgovinskim lancima, odredila Vlada Srbije, objavio je nemački "Frankfurter algemajne cajtung".
Vlada Srbije je uredbom ograničila trgovačke marže od 1. septembra 2025. do kraja februara 2026. za oko 20.000 proizvoda, koji obuhvataju osnovne životne namirnice, kućnu hemiju i higijenu, po kojoj najviša stopa marže u trgovini na malo, obračunata na prodajnu cenu bez poreza na dodatu vrednost, ne može biti veća od 20 odsto.
Ministarka unutrašnje i spoljne trgovine Jagoda Lazarević izjavila je danas da je vest da je kompanija zatražila arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog ograničavanja trgovačkih marži očekivana i istakla da "Delez" kao investitor nije diskriminisan, kao i da država uprkos pritiscima i pretnjama nije htela da odustane od uredbe.
"Najavili su to, ali nismo hteli da odustanemo od Uredbe. Nama je samo interesantno - zašto sada? Zašto se pokreće arbitraža i poziva na bilateralni ugovor o investiciji 20 dana pred istek Uredbe, a ne ranije? Pitanje je šta stoji iza toga. Od septembra trpimo pritiske i pretnje da će se pokrenuti arbitraža i odoleli smo pritisku da ne ukinemo Uredbu o ograničenju marži", rekla je ministarka Lazarević za Tanjug.
Lazarević je ranije izjavila da je "Delez" iz nameta koji su bili značajno veći i od samih marži finansirao svoj razvoj maloprodajne mreže.
"Podsetiću da je među određenim stavkama, koje su bile direktan namet na dobavljače, bili i oni koji su se ticali proširenja maloprodajne mreže i ulaganja u renoviranje. To znači da su dobavljači bili kofinansijeri širenja njihove mreže", navela je Lazarevićeva.
Ona je rekla da je taj trgovinski lanac istovremeno smanjivao broj zaposlenih.
"'Delez' je najveći broj zaposlenih imao u 2020. godini - 12.900, a onda je od 2021. pao njihov broj za 1.300 radnika i u 2022. je nastavio da pada, te je od 2020 do 2022. Delez imao 1.500 radnika manje. Paralelno s tim povećavali su broj prodajnih objekata. U 2022. do 2024. počelo je da dolazi do rasta broja zaposlenih i tu su se stabilizovali na 12.400 zaposlenih a istovremeno je broj njihovih objekata povećan za gotovo 100. U prošloj godini se broj zaposlenih stabilizovao ali se nije vratio na taj neki nivo iz 2020, već se u odnosu na tada smanjio za 500", navela je Lazarević.