"Rosatom" je spreman da srpske firme uključi u mrežu dobavljača za projekte nuklearnih programa koje radi u svetu i svaki vid saradnje sa Srbijom u korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe, izjavio je direktor ruske državne korporacije za atomsku energiju "Rosatom" Aleksej Lihačov.
On je za RTS rekao je da je tokom razgovora sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i ministarkom energetike Dubravkom Đedović Handanović predstavljen čitav spektar mogućnosti saradnje u oblasti razvoja nuklearne energije u mirnodopske svrhe, uključujući tehnološka rešenja, modele finansiranja, obuku kadrova i potencijalno uključivanje srpskih kompanija u međunarodne projekte.
"Obuhvataju snažne blokove, ruske tehnologije takozvane VVER reaktore velike snage. Trenutno se realizuje oko 30 takvih projekata u devet zemalja. Naravno, možemo da ponudimo i blokove srednjeg kapaciteta, 600-800 megavata. Takođe možemo da ponudimo male elektrane, kako fiksirane tako i mobilne, plutajuće. Rusija je jedina zemlja u kojoj trenutno funkcionišu moderne male nuklearne elektrane, između ostalog i jedinstvene plutajuće nuklearne elektrane. Pored rešenja vezanih za nuklearnu energiju, mi nudimo sveobuhvatan pristup razvoju nuklearne industrije, uključujući obuku osoblja, sa našim preporukama za nuklearnu infrastrukturu, saradnju u sferi nuklearnih nauka, medicine, kao i obuku čitavog spektra stručnjaka za ceo životni ciklus postrojenja", naveo je Lihačov.
Posebno je istakao da "Rosatom", pored neposredne gradnje nuklearnih elektrana, nudi partnerstvo koje može trajati decenijama.
"Naše gorivo se stalno modernizuje, poboljšavaju se njegove bezbednosne parametre i ekonomska konkurentnost. Tokom preventivnog remonta možemo postići veću proizvodnju energije, čak i premašiti nominalnu snagu nuklearne elektrane, rekao je Lihačov.
Važan faktor je, kako ukazuje, i to što koristeći novu tehnologiju, ne bacamo već recikliramo trošeno nuklearno gorivo, stvarajući tako cirkularnu ekonomiju.
"Dakle, mi ne nudimo samo nuklearne elektrane. Mi nudimo celu filozofiju za nuklearnu energiju današnjeg i budućeg vremena", poručio je direktor najveće nuklearne kompanije u svetu.
Budućnost nuklearne energije i razvoj u Srbiji
Lihačov je takođe govorio o budućnosti električne energije, ocenivši da će 21. vek biti vek električne energije, što je, prema njegovim rečima, posledica rasta potražnje u domaćinstvima, industriji, elektromobilnosti, digitalnim tehnologijama i veštačkoj inteligenciji. Kao primer, naveo je rad nuklearne elektrane u Belorusiji, koja je, prema njegovim rečima, donela značajne ekonomske i energetske benefite.
On je predložio da Srbija razmatra izgradnju kapaciteta od dva gigavata, što bi omogućilo stabilno snabdevanje energijom i garantovalo predvidljivo snabdevanje električnom energijom za više decenija, čak i za 100 godina. Takođe, izvoz električne energije mogao bi značajno poboljšati održivost srpske privrede i doneti dodatni priliv u budžet.
Govoreći o bezbednosti i strahu kod ljudi, Lihačov je rekao da u svim nuklearnim gradovima koje je "Rosatom" izgradio širom sveta postoji veoma visok nivo podrške nuklearnoj energiji.
"Ljudi žive u blizini nuklearnih elektrana, mnogi od njih rade u tim elektranama i lično su svedoci pouzdanosti ovih tehnologija. Vide da one, ne samo da nisu opasne, već su i veoma ekološke. Usled toga, oni, naravno, odlučno odbacuju sve stereotipe i fobije. Aktivno podržavaju nuklearnu energiju. Ako analiziramo, sve tehnološke katastrofe koje su, poslednjih 50 godina, bile širom sveta, u svim energetskim sektorima, po nanetoj šteti nuklearna energija bi zauzela jedno od poslednjih mesta", objasnio je Lihačov.
Dodao je da, naravno, postoji mnogo spekulacija i strahova koji proizilaze iz neznanja, ali da se u stvarnosti osnovni bezbednosni principi u nuklearnoj energiji poštuju daleko više nego u slučaju mnogih drugih izvora električne energije.
O izgradnji nuklearne elektrane "Pakš" u Mađarskoj, i mogućnosti učešća Srbije u tom projektu, Lihačov je naveo da je pre nekoliko meseci srpsko rukovodstvo zamolilo "Rosatom" da razmotre mogućnost učešća srpskih kompanija.
"Bili smo veoma optimistični po tom pitanju i podržavamo ga. Već su predstavnici šest srpskih kompanija bili u Mađarskoj, rekao je Lihačov dodavši da je u Mađarskoj, 5. februara postavljen kamen temeljac nakon čega se prešlo na gradnju, i to, ističe, "punom parom".
Naglasio je da učešće srpskih kompanija u mađarskom projektu donosi dve realne prednosti.
"Prvo, to je korisno za Mađarsku, jer su vešti profesionalni građevinari uvek traženi, a ovde postoji određena sličnost kulture i logistike što olakšava efikasniju realizaciju mađarskog projekta, upravo uz učešće Srbije. Međutim, mislim da je ovo važno za Srbiju, ne samo zbog zarade novca već i sa stanovišta sticanja iskustva u izgradnji nuklearnog objekta", naveo je direktor "Rosatoma", ukazavši da se mora krenuti od početka, jer je od 1989. godine do nedavno, u Srbiji bila na snazi zabrana ne samo gradnje već i vođenja razgovora o nuklearnoj energiji.
Lihačov je naveo da je logično da Srbija prvo stekne iskustvo u Mađarskoj ili nekoj drugoj trećoj zemlji pre nego što započne ozbiljnu izgradnju nuklearnih elektrana u zemlji.
"Jednostavno je potrebno nabaviti odgovarajuće licence, steći veštine, imati ljude, obučiti ih, a zatim pristupiti projektu u Srbiji maksimalno profesionalno", naveo je direktor.
Posebno je naglasio da će "Rosatom" učiniti sve da što je moguće da privuče srpske kompanije u realizaciju svojih projekata u trećim zemljama.
"Nas čeka pravi građevinski bum, ne samo u Mađarskoj već i u Uzbekistanu i Kazahstanu. Mislim da ćemo pre ili kasnije izgraditi drugu nuklearnu elektranu u Turskoj. U Egiptu postoji ogroman potencijal izgradnje", naveo je on.
Govoreći o izazovima s kojima se kompanija suočava, Lihačov je naglasio da je "Rosatom" uspeo da odoli geopolitičkim izazovima i sankcijama zahvaljujući nizu mera koje su omogućile kompaniji da nastavi sa realizacijom svojih projekata bez značajnijih zastoja.
"Naravno, mi ne možemo a da ne osetimo te pritiske. Na čitav niz naših projekata legao je teret sankcija, restrikcija, ograničenja u logistici i bankarstvu. Ali ni jedan jedini naš projekat nije zaustavljen mi praktično nikada ne korigujemo rokove realizacije naših projekta zahvaljujući dodatnim naporima", ukazao je Lihačov.
Prvo, kaže, "Rosatom" je organizacija koja je na svetu najbolje zaštićena od uticaja neprijateljskih sila, i to zato što "Rosatom" ima sve nuklearne kompetencije: od istraživanja i dobijanja uranijuma do dekomisije postrojenja, i mi možemo sami da rešimo bilo koji problem.
"Drugo, imamo međunarodne partnere koji, uprkos ograničenjima i sankcijama, zajedno sa nama savladavaju teške uslove prilikom sprovođenja naših projekata. Pri tome, volimo da stvaramo međunarodne saveze i primamo međunarodne dobavljače u našu mrežu. Postoje i oni koji su nas izneverili, mi više nećemo sarađivati sa njima. Jedan takav primer je nemački Simens. Francuske kompanije, s druge strane, proširuju saradnju sa nama i mi smo na to veoma ponosni", naglašava Lihačov.
Kao treće, i najvažnije, je naveo činjenicu da se "Rosatom" u velikoj meri oslanja na lokalnu industriju.
"Sa nama rade bukvalno na hiljade kompanija: turske kompanije u Turskoj, egipatske kompanije u Egiptu. Već sad u početnoj fazi, desetine kompanija u zemljama Centralne Azije sarađuju sa nama i žele da doprinesu energetskoj nezavisnosti i razvoju svojih zemalja. Oni tamo žele da zarade. Ovo su veliki finansijski projekti i profitabilni poslovi. Jedan dinar uložen u nuklearnu elektranu generiše četiri dinara prihoda tokom njenog životnog ciklusa. To je otprilike 12.000-13.000 građevinskih radnika tokom izgradnje. To je tim od 5.000-6.000 ljudi tokom operativne faze nuklearne elektrane. Uprkos zapadnom pritisku, velika većina zemalja radi rame uz rame sa nama na rešavanju ovih problema", rekao je Lihačov.