Potpuno zatvaranje Ormuskog moreuza moglo bi umnogome da poremeti svetsku ekonomiju, posebno tržište nafte, koje je već poprilično uzdrmano izraelsko-američkim napadima na Iran.
Ormuski moreuz je jedna od najvažnijih svetskih arterija za globalnu trgovinu. Kroz njega prolazi oko 20 odsto globalnih zaliha nafte i oko 20 odsto tankera za naftu.
Izveštaj američke Energetske informacione administracije iz 2025. godine navodi da "postoji veoma malo alternativnih opcija za izvlačenje nafte ako se moreuz zatvori", dodajući da je protok nafte kroz moreuz u proseku oko 20 miliona barela dnevno.
Moreuz se nalazi između Omana i Irana. Povezuje Zaliv na severu sa Omanskim zalivom na jugu i Arapskim morem "iza" njega. Širok je 33 km na svom najužem delu, a plovni putevi su široki samo 3 km u oba smera.
Ova lokacija ga čini ključnom tačkom za isporuke nafte, jer članice organizacije OPEK-a (Saudijska Arabija, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak) izvoze najveći deo svoje sirove nafte putem ovog moreuza, mahom u Aziju.
Među najvažnijim naftnim punktovima na svetu, Ormuski moreuz je geostrateški važan za Sjedinjene Države i šire, jer snaga globalne ekonomije u velikoj meri zavisi od protoka nafte.
Podsetimo, Iranska revolucionarna garda upozorila je da Ormuski moreuz nije bezbedan za plovidbu, kao i da je on zatvoren, objavila je iranska novinska agencija Tasnim.
Kakvo je trenutno stanje u Ormuskom moreuzu
Međutim, nije u potpunosti zatvoren, uprkos najavama Irana da će se to dogoditi u slučaju napada, a posebno ubistva ajatolaha Alija Hamneija.
Ministar spoljnih poslova Abas Aragči potvrdio je nameru Islamske Republike da ostavi moreuz prohodnim.
"Trenutno nemamo nameru da zatvorimo Ormuski moreuz, niti planove da preduzmemo bilo šta što bi ometalo plovidbu u ovoj fazi", rekao je Aragči za "Al Džaziru", a isto je potvrdio i general Mohsen Rezai.
Analitičar rizika i usklađenosti u firmi "Kpler" ističe da je, do kraja jučerašnjeg dana, ukupni saobraćaj u moreuzu smanjen za oko 75% u odnosu na dan ranije.
Mnogi brodovi su menjali kurs ili ostajali u mestu, kako bi izbegli područje, posebno otkad je Iran krenuo sa odmazdom.
Morska bezbednosna služba Omana saopštila je u nedelju da je naftni tanker "skajlajt" napadnut oko pet morskih milja od obale Masandama u Omanu, a četiri osobe su povređene.
Danska kompanija za plovidbu "Mersk" i nemačka "Hapag-Lojd" obustavile su prolazak brodova kroz moreuz u nedelju zbog povećane pretnje.
Takođe, trenutno je najmanje 150 tankera usidreno u Persijskom zalivu, što će dodatno uticati na transfer nafte u narednim danima.
Posledice na tržište energenata
Stručnjaci predviđaju da će cena nafte uskoro skočiti na 100+ dolara po barelu, što je Dmitrijev na društvenim mrežama ispratio dobro poznatom replikom: "Rekao sam vam".
Najviša ikada zabeležena cena sirove nafte bila je 147,27 po barelu 11. jula 2008. godine, kada su na tržište uticali snažna potražnja, politička nestabilnost i finansijska spekulacija.
Slična situacija mogla bi da bude i sada.
"Blumberg" navodi da dodatna eskalacija na Bliskom istoku može dovesti do najveće krize na tržištu gasa od 2022. godine.
Oko 20% globalnih zaliha LNG prolazi kroz Ormuski moreuz, a zatvaranje bi blokiralo protok. Azijski uvoznici, koji dobijaju oko četvrtinu svog LNG-a iz Katara, već traže alternativne rute snabdevanja.
Iranski general Ebrahim Džabari prethodno je upozorio da bi moreuz mogao biti zatvoren, a analitičari su naveli da bi u tom slučaju cena brent nafte na londonskoj berzi mogla da poskupi za skoro trećinu. Najave su da bi u ponedeljak, 2. marta mogla da bude veća od 90 dolara po barelu.
Konsultantska kompanija "Ristad enerdži" procenjuje da trenutna blokada u moreuzu sprečava da oko 15 miliona barela dnevno nafte stigne na tržište.
Iako se može koristiti alternativna infrastruktura u regionu, efektivan gubitak snabdevanja iznosi 8-10 miliona barela dnevno.
U analizi se dodaje da, ukoliko ne bude jasnih signala o deeskalaciji tokom vikenda, cene brent nafte mogu skočiti za oko 20 dolara po barelu kada se trgovanje otvori u ponedeljak.
Kako će to uticati na Srbiju?
Prema istraživanju "Sputnjika", pravac snabdevanja naftom Srbije trenutno nije ugrožen.
Glavna urednica portala "Energija Balkana" Jelica Putniković istakla je da Naftna industrija Srbije (NIS) sada nabavlja ili naftu sa Bliskog istoka, ili iz Norveške, a što se tiče procesa snabdevanje iz Norveške tu nećemo imati problema.
Nafta u Srbiju može da stigne i od nekih drugih prodavaca i tu se, naravno, misli na rusku naftu, kaže Putnikovićeva i podseća da je MOL insistirao na tome da preko Janafa stiže ruska nafta do MOL-ovih rafinerija u Budimpešti i u Slovačkoj.
"Prošle nedelje, u petak, mađarski ministar Sijarto je izjavio da će MOL kad završi transakciju oko kupovine akcija NIS-a insistirati na tome da se i rafinerija u Pančevu snabdeva ruskom naftom. Što znači da onda ne bi bio problem što se tiče pravca dobavljanja", rekla je Putnikovićeva za "Sputnjik".
Dodala je da veruje da će se na kraju naći neko rešenje da ne bude jednostavno velikog problema što se tiče Ormuskog moreuza, Persijskog zaliva i, u krajnjem slučaju, i samog Sueckog kanala.
"Jer to je put snabdevanja od istoka na zapad i tuda ne prolaze samo nafta i gas već i mnoge druge sirovine i polugotovi proizvodi iz Kine i Azije ka zapadnim kupcima. Tako da verujem da će političari sa Zapada globalno raditi na tome da se taj pravac snabdevanja oslobodi", dodala je.
Kao zaključak, navodi se da sigurno u naredna dva-tri meseca u Srbiji se neće osetiti posledice poskupljenja, pošto naša zemlja ima rezerve i sirove nafte i naftnih derivata.