
Čeka li nas rast cena u prodavnicama: Uredba o maržama više ne važi, kakve će biti posledice

Uredba o ograničenju marži u trgovini na veliko i malo, koju je u septembru prošle godine usvojila Vlada Srbije, prestala je da važi, a kako su ranije najavili iz resornog Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, do kraja marta, trebalo bi da se usvoje tri ključna zakona koja će je praktično zameniti.
Očekuje se da će novi propisi, a radi se o zakonu o sprečavanju nepoštenih trgovačkih praksi, novom zakonu o zaštiti potrošača i izmeni Zakona o trgovini, uvesti red na tržištu.
Iz udruženja potrošača međutim upozoravaju da bi ovaj vakuum između uredbe i novih zakona, trgovci mogli da iskoriste da podignu cene, ali ne očekuju da bi taj rast mogao biti drastičan.

Uredba o ograničenju marži do 20 odsto se primenjivala od 1. septembra prošle godine i odnosila se na 23 vrste robe i na oko 20.000 proizvoda.
Predsednik udruženja "Zaštita potrošača" Nenad Bumbić smatra da nakon isteka uredbe ne treba očekivati drastičan rast cena u prodavnicama.
"U trenutku kada je doneta ta uredba nisu se desila veća pojeftinjena, kao kao što je to vlast najavljivala, pa ni sada ne treba očekivati veća poskupljenja. Kao što tada cene nisu pale 10 do 20 odsto, neće to biti ništa drastično ni sada. Mada, dosta toga zavisi i od trenutne situacije sa Iranom i ako taj sukob bude dugo trajao, odraziće se i na cene energenata i svega ostalog", kaže Bumbić za RT Balkan.
Podseća da je po samom donošenju uredbe, u prvom mesecu zabeležen pad cena od 1,5 do 1,6 odsto, a da su svakog meseca nakon toga cene rasle. On smatra da, kao što tada nisu smanjene za procenat umanjenja marže, nema opasnosti da odjednom sada cene porastu za 20 odsto.
"Jedino dugoročno i trajno rešenje bila bi veća konkurencija na tržištu i veći broj trgovinskih lanaca, što bi potrošačima ostavilo mogućnost izbora. Ne može to da se uradi jednom uredbom ili donošenjem zakona, za to je potrebno vreme i čitav niz mera i politika koje bi mogle da daju rezultat tek posle nekoliko godina", ukazuje Bumbić.
On je objasnio da su kupci ranije imali više malih prodavnica u kojima su mogli da kupe robu, a da su proizvođači imali veći izbor kome da je prodaju, dok danas najveći deo tržišta maloprodaje drže veliki trgovinski lanci, i diktiraju i cene prema kupcima, ali i uslove distribucije za proizvođače robe.
"Ti trgovci kontrolišu i šta ja mogu da kupim i šta proizvođač može da proda. Taj trgovac ima moć, ali neće da je koristi da bismo dobili robu jeftinije, već da bi on više zaradio. Država bi trebalo da poveća izbor trgovaca kod kojih možemo da kupujemo. Francuzi su snizili cene poslovnog prostora u gradovima da bi malo trgovci mogli da otvore radnje i da budu konkurentni velikim marketima. U Njujorku planiraju da uvedu gradski trgovinski lanac. Svima je jasno da je najbolje rešenje povećanje konkurencije", ukazuje Bumbić.
Uredba je, kako su isticali iz Vlade Srbije, Ministarstva trgovine, eksperata za tržište i Narodne banke Srbije (NBS) znatno uticala na smanjenje inflacije u poslednjih šest meseci, a kako je nedavno izjavila guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković značajno je doprinela da inflacija sa 2,7 odsto u decembru u januaru padne na 2,4 odsto. Ona je istakla da ne očekuje značajno povećanje cena nakon isteka važenja uredbe.
Iz NBS su saopštili da će donošenje sistemskih zakona kojima će se unaprediti regulacija tržišta doprineti i da se trgovačke marže ne vrate na nivo pre donošenja uredbe o ograničenju marži.
Ministarka Jagoda Lazarević je upozorila da će vlada odmah reagovati ako počne, kako je rekla, novo divljanje sa maržama i da bi, u tom slučaju, za novo donošenje uredbe bilo potrebno samo sedam dana. Lazarevićeva je ranije izjavila da novi zakoni neće imati za cilj ograničavanje marži i direktnu intervenciju na same cene, ali da će, kako je istakla, rešiti jedan drugi deo problema i uvesti red u odnosima između trgovaca, njihovih dobavljača i primarnih poljoprivrednih proizvođača.
Ekonomista Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije, smatra da će efekti biti ograničeni, s obzirom da se tržište na neki način priviklo pod ovom uredbom na ove marže, ali i da" odnosi u lancu vrednosti budu korektniji".
"Može se očekivati blagi rast opšteg nivoa cena naviše. Zakoni će ipak biti garant stabilnosti na tržištu i to očekuju i u NBS. Ako je inflacija bila 2,4 posto, ona se do kraja godine može povećati do 3,5 odsto i to bi značilo rast cena, ali on ne bi bio drastičan. Treba imati u vidu da inflacija neće biti van kontrole i da se očekuje da ostane u granicama cilja", kaže Bojan Stanić.
On ukazuje da je novi zakon definisan preciznije od uredbe i da targetira upravo one koji koriste nepoštene trgovačke prakse i ugrožavaju poverenje u ceo sistem maloprodaje.
Vlada Srbije je od 1. septembra prošle godine na šest meseci ograničila marže na maksimalno 20 odsto u odnosu na neto prodajnu cenu najvećim igračima u maloprodaji, koji ostvaruju više od 4,5 milijardi dinara godišnjeg prihoda.
Ograničenje se odnosilo na 23 grupe proizvoda sa oko 20.000 artikala i obuhvatalo je značajan deo prometa, jer iako u trgovini radi veliki broj firmi i preduzetnika, 20 vodećih trgovinskih lanaca drži više od 80 odsto tržišta, a tri najveća skoro polovinu.




