Sukob Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana mogao bi da izazove značajan skok inflacije u evrozoni i uspori ekonomski rast, upozorio je glavni ekonomista Evropske centralne banke (ECB) Filip Lejn u intervjuu za "Fajnenšel tajms". On je rekao da će skok cena energije izvršiti pritisak na inflaciju, posebno u bliskoj budućnosti, i da bi takav sukob bi bio negativan po ekonomsku aktivnost, dodajući da će obim uticaja zavisiti od širine i trajanja sukoba.
Prethodne analize ECB-a pokazuju da bi trajni skok cena nafte, kakav se već primećuje zbog ratnih dejstava, mogao da poveća inflaciju za oko 0,5 procentnih poena i smanji rast za 0,1 procentni poen.
Cene nafte su prošle nedelje porasle za više od 10 odsto zbog eskalacije sukoba u regionu.
Inflacija u evrozoni trenutno iznosi 1,7 odsto, ispod cilja ECB-a od dva odsto, što sugeriše da mali skok cena energije verovatno neće izazvati hitne promene monetarne politike.
Lejn je dodao da ECB nastoji da gleda dalje od kratkoročnih oscilacija cena energije, sve dok one ne utiču na dugoročna inflaciona očekivanja i osnovnu inflaciju.
Tržišta trenutno očekuju da depozitna kamatna stopa ECB-a ostane na dva odsto tokom cele godine.
Cene prirodnog gasa u Evropi naglo su porasle, pri čemu su referentni fjučersi skočili i do 28 odsto nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku i prekida brodskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, što je izazvalo strah od ozbiljnog poremećaja globalnog snabdevanja energentima. Takođe, energetska kompanija "Katar enerdži" saopštila je da je obustavila proizvodnju tečnog prirodnog gasa (LNG) i pratećih proizvoda, nakon izraelskih napada na njena postrojenja u Ras Lafanu i Mesaidu. Porasle su i cene nafte, što dodatno ukazuje na zabrinutost tržišta zbog mogućeg poremećaja energetskih tokova.
Evropa je posebno izložena ovom riziku, jer su zalihe gasa trenutno niže nego što je uobičajeno za ovo doba godine. Grejna sezona se bliži kraju, ali evropske zemlje moraju tokom leta da uvezu velike količine tečnog prirodnog gasa kako bi obnovile rezerve za sledeću zimu, što ih čini ranjivim na globalne poremećaje.