Naftni cunami: Kako će se sukob na Bliskom istoku odraziti na cene energenata u Evropi i u Srbiji

Analitičari najavljuju da bi nastavak i eskalacija sukoba mogli da podignu cene nafte i iznad 100 dolara. Urednica sajta "Energija Balkana" Jelica Putniković kaže da ipak ne veruje u najcrnji scenario da bi ona mogla dostići i 300 dolara

Napad SAD i Izraela na Iran doveo je do poremećaja na tržištu nafte i gasa, posebno u trenutku kada je Iranska nacionalna garda blokirala Ormuski moreuz. Cene nafte su juče zabeležile najveći rast za poslednje četiri godine, od oko 10 odsto i sada se za barel umesto 72 plaća, 80 dolara. Analitičari najavljuju da bi nastavak i eskalacija sukoba mogli da podignu cene nafte i iznad 100 dolara, a najcrnji scenario ukazuje da bi ona mogla dostići i 300 dolara.

Urednica sajta "Energija Balkana" Jelica Putniković je izjavila u emisiji "Jutro na RT" da je u toku nova naftna, ali i gasna kriza. Ona je ukazala da bi najveći problem bio, ako bi se sukob proširio, i ako bi se obustavio i promet kroz Suecki kanal, jer bi tada stao promet svega što ide sa istoka na zapad i obrnuto. 

"Mnogo je tih nepoznanica, koje sve one koji planiraju poslovanje tera da unapred kupe energente. Na cenu nafte i gasa, utiče i to što su osiguravajuće kuće povećale premije za osiguranje i što je iznajmljivanje tankera poskupelo. Mnogo je tih okolnosti koje utiču na cenu", rekla je Putniković.

Ona je rekla da ipak ne veruje da bi cena mogla da stigne do 300 dolara i objasnila da nekima odgovara da precenjuju sa procenama i da naduvaju cene da bi mogli da zarade. Putnikovićeva je istakla da bi najopasniji bio "rat na terenu", odnosno kopneni napad na Iran, jer bi to već značilo da je do kraja ugroženo snabdevanje i samog Irana iz zemalja koje su na samom Ormuskom moreuzu, ali i koje su u Persijskom zalivu i koje ne bi uopšte mogle da izvoze naftu ili gas.

"Katar je obustavio proizvodnju LNG, zbog napada i ukoliko bi se takvi napadi na infrastrukturu nastavili to bi bilo opasno, jer bi onda, čak i kada se okončaju sukobi, bilo potrebno vreme da se to popravi i da počne da funkcioniše normalno", objasnila je Jelica Putniković.

Ona je rekla da za Ormuski moreuz ne postoji alternativa, a da kroz njega prolazi nafta koja čini petinu globalne potrošnje. Dodala je da Irak i Saudijska Arabija imaju i izlaz na Mediteran, tako da mogu privremeno da premoste te nedostatke, ali da su količine ograničene i da je zato važno koliko će dugo trajati ova kriza.

"Azijski uvoznici koji dobijaju četvrtinu gasa iz Katara već traže alternative, jer je Katar obustavio proizvodnju i neće slati tankere. Katar inače sa 12 do 14 odsto gasa snabdeva Evropu, a biće ugrožene i Kina i Indija, jer su kupovale i naftu i gas iz tog regiona. Sve to će uticati na budžete tih zemalja, jer ako budu skuplje plaćali energente i njihovi proizvodi će poskupeti i to će izazvati jednu ekonomsku krizu. Ovo bi moglo da stvori možda i mnogo veći problem, nego što je to bilo na početku sukoba u Ukrajini, kada smo imali one astronomske skokove cena prirodnog gasa. Tada je to moglo mnogo lakše da se nadomesti, jer je mogla da se nadomesti robom sa Bliskog istoka", rekla je Putniković.

Kako će kriza uticati na Srbiju?

Ona je objasnila da Srbija trenutno nema problema sa snabdevanjem, jer iračka nafta nesmetano stiže u luku u Hrvatskoj, preko koje se snabdeva i naša zemlja. 

"Irak ima mogućnost da transportuje naftu preko Mediterana, nije vezan za moreuz. U krajnjem slučaju, tu su drugi proizvođači, Norveška i Amerika.  Što se tiče gasa, mi ne kupujemo preko Hrvatske, ali mogu i drugi tankeri, ne samo iz Katara da dovezu gas. Neće Evropa biti ugrožena da ne može da kupi, ali će morati više da plati. Mnoge rafinerije su prodavale Evropi derivate, jer je odustala od ruskih energenata. Mislim da ćemo u narednim danima, imati mnogo jasnije podatke na koga će sve uticati ova kriza i kako. Kod nas se na nedeljnom nivou određuju najviše maloprodajne cene goriva, na koje će sigurno uticati ove globalne cene nafte i derivata", rekla je Putniković.

Komentarišući pokušaje diverzije na "Turski tok" i "Plavi tok", Putniković je rekla da bi bio ozbiljan problem za Srbiju, da su ti pokušaji uspeli.

"Ako bi bili uništeni cevovodi, Srbija bi bila u problemu, jer bi bila usmerena na LNG, koji je skuplji, a pitanje je ne samo po kojim cenama bi ga kupili, nego da li bi ga bilo dovoljno", kazala je Putniković.

Da li nastupaju crni dani za Evropu?

Ona je podsetila da je Evropa obećala Trampu da će kupovati velike količine gasa, ali da je sada, kada je Katar prestao da isporučuje ovaj energent i svi drugi morati da kupuju američki i australijski gas. Ukazala je da će ga tražiti i azijski kupci, ako se situacija na Bliskom istoku ne reši brzo, i istakla da nam onda sledi lančano poskupljenje prirodnog gasa

"Ako pričamo o tome da li će biti dovoljno gasa, ako nema gasa sa Bliskog istoka, jer ga neće biti dugoročno, moraće da se nađe neko rešenje, jer sumnjam da bi mogli baš toliko da povećaju proizvodnju i Amerika i Australija da nadomeste te količine. Ono što je sigurno je da Evropa nema dugoročno rešeno pitanje snabdevanja gasom", rekla je Putniković.

Ona je ukazala da se i nemačke kompanije sve više bune i ističu da imaju probleme zbog toga što ne mogu da koriste ruski gas i da veruje da će se Evropa posle okončanja sukoba u Ukrajini ipak vratiti jeftinom ruskom gasu.