Generalni direktor MOL Srbija Milenko Janković izjavio je, na 33. Kopaonik biznis forumu, da su u toku pregovori za kupovinu Naftne industrije Srbije i istakao da je situacija sa NIS-om prilika da MOL poveća učešće na tržištu naftnih derivata u Srbiji i time proširi svoj uticaj.
Janković je izjavio je da MOL još sprovodi dubinsku analizu poslovanja NIS-a i da očekuju da transakcija o preuzimanju ruskog vlasništva u toj kompaniji bude gotova u ugovorenom roku, odnosno do 24. marta. On je istakao da odluka o transakciji nije u nadležnosti mađarske kompanije.
"Očekujemo i nadamo se da će OFAK odobriti transakciju, ali ne možemo potvrditi", rekao je Janković u izjavi za medije.
Milenko Janković je istakao da je MOL, nakon američkih sankcija NIS-u, duplirao svoj uvoz na tržištu Srbije i povećao skladišne kapacitete.
"Cela ova transakcija nam prosto dođe kao jedna normalna stvar u kojoj želimo da proširimo svoj uticaj na tržištu nafte i naftnih derivata u Srbiji. To će doneti kratkoročne efekte u smislu rešavanja ove situacije sa NIS-om, odnosno strukture vlasništva, ali i dugoročne efekte kroz saradnje među rafinerijama i infrastrukturnu mrežu", rekao je Janković na panelu "Energetika 4.0: Transformacija sistema za održivu ekonomiju".
On je istakao da bi na taj način došlo do sinergije u oblasti logistike, proizvodnje i lanca snabdevanja.
"Vidimo sinergiju i u znanju i menadžmentu, znamo procese ne samo u ekstrakciji već i procese u rafineriji, Petrohemiji, u distribuciji, prodaji i vremenu. Vidimo optimizaciju i standardizaciju na jednom širem nivou, na jednom regionalnom nivou, veću produktivnost i efikasnost, kao i bolje planiranje, naročito u kriznim situacijama", rekao je Janković.
Inače, u toku su pregovori oko prodaje kompanije, a mađarski MOL i ruski "Gaspromnjeft" dogovorili su 19. januara osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji trenutno razmatra američki OFAK.
Podsetimo, Naftna industrija Srbije je firma koja je beležila i veliku ekonomski prihod, i garantovala povoljno snabdevanje tržišta u Srbiji, a najbolje rešenje za nju bilo je da nastavi da posluje kao i do tada, uz vlasništva dela koje pripada "Gaspromu". Međutim, Vašington je pod izgovorom da želi da nanese štetu ekonomskom sektoru Rusije, uveo sankcije i NIS-u 10. januara 2025. godine. Od tada, kompanija je dobila više privremenih izuzeća od sankcija od Kancelarije za kontrolu strane imovine SAD (OFAK), a primena sankcija je počela početkom oktobra prošle godine.
Ministarstvo: Nismo želeli nacionalizaciju
Pomoćnica ministarke rudarstva i energetike Jovana Joksimović navela je da se vode intenzivni pregovori po pitanju NIS-a uključujući međudržavni sporazum Srbije i Mađarske u oblasti energetike i moguće povećanje udela Srbije u vlasničkoj strukturi NIS-a.
"Cilj Srbije je bio i ostao zaštita interesa građana i privrede, imajući u vidu da je poslovanje NIS-a od izuzetnog značaja za energetsku sigurnost, stabilnost tržišta, ekonomiju i za privredni rast, naravno", rekla je Joksimović.
Ona je naglasila da je Srbija sve vreme transparentno komunicirala sa svim akterima koji učestvuju u pregovorima oko prodaje NIS-a.
"Nismo želeli nacionalizaciju, bili smo spremni da platimo udeo radi promene vlasničke strukture kako bi se trajno rešilo pitanje američkih sankcija kompaniji. Mi nismo želeli da preuzimamo imovinu koja nije u našem većinskom vlasništvu, to bi poslalo veoma lošu poruku investitorima i celokupnoj privredi", navela je Joksimović.
Ruski "Gaspomnjeft" je inače vlasnik 44,85 odsto akcija NIS-a, dok "Intelidžens", koji je ćerka firma "Gasproma" ima 11,30 odsto, a udeo Republike Srbije je 29,87 odsto. Ostali manjinski akcionari imaju 13,98 odsto akcija.