Cene gasa u Evropi porasle su ove nedelje za 75 odsto, a fjučersi su danas u jednom trenutku skočili na 61 evro za megavat-sat, što je najviša vrednost za poslednje tri godine. Sve je više prognoza, međutim, da bi poskupljenje energenata koje su izazvali američko-izraelski napadi na Iran i odmazda Teherana udarima širom Bliskog istoka, moglo da pomuti planove Evrope i da je natera da se vrati ruskom gasu. Stručnjaci procenjuju da će to zavisiti od dužine trajanja sukoba i ukazuju da bi njegova eskalacija mogla izazvati jaču energetsku krizu od one koja je pogodila Evropu 2022. godine, kada je počeo sukob u Ukrajini.
Napadi su primorali tankere koji prevoze tečni prirodni gas da uglavnom obustave tranzit kroz Ormuski moreuz i doveli do toga da je drugi najveći svetski izvoznik LNG, Katar, u ponedeljak obustavio proizvodnju. Iran je blokirao transport energenata kroz ključnu rutu preko Ormuskog moreuza, što je povećalo zabrinutost za snabdevanje, a Nacionalna garda je saopštila da je preuzela potpunu kontrolu ovog saobraćajnog pravca.
SAD su trenutno dominantan dobavljač Evrope, kada je u pitanju tečni prirodni gas sa 60 odsto udela, dok EU uvozi između pet i 15 odsto svojih ukupnih potreba iz izvora na Bliskom istoku, prvenstveno iz Katara.
Norveški ministar energetike Terje Osland je navodno sugerisao da bi sukob na Bliskom istoku mogao da primora Evropsku uniju da odustane od planova da sledeće godine potpuno zabrani uvoz ruskog prirodnog gasa. Rojters je preneo da je Osland tokom konferencije za novinare u Oslu juče izjavio da veruje da će, zbog trenutne geopolitičke situacije, ponovo biti aktuelizovana debata o nastavku uvoza ruskog gasa.
On je napomenuo da Norveška, najveći dobavljač gasa iz cevovoda EU, već proizvodi punim kapacitetom i da nema prostora da poveća proizvodnju.
Evropska unija je pristala da zabrani sav uvoz gasa iz Rusije, nekada najvećeg dobavljača EU, do kraja 2027. godine. Zabrana je osmišljena tako da bude usvojena ne konsenzusom, već većinom, što je omogućilo da se zaobiđe protivljenje Mađarske i Slovačke, koje i dalje u velikoj meri zavise od uvoza ruske energije i nastoje da održe bliske odnose sa Moskvom.
EU se već suočila sa višestrukim skokovima troškova energije otkako su zemlje članice smanjile uvoz ruske nafte i gasa nakon eskalacije sukoba u Ukrajini 2022. godine. Članice bez izlaza na more, Mađarska i Slovačka, protive se zabrani i pokušaće da je ospore na sudu.
Goldman Saks procenjuje da bi jednomesečni prekid plovidbe kroz Ormuski moreuz mogao da poveća cene gasa u Evropi za čak 130 odsto u odnosu na trenutne nivoe, što bi ponovo dovelo do pritiska na domaćinstva i privredu. Američki predsednik Donald Tramp je nagovestio da bi vojne operacije protiv Irana mogle da traju četiri nedelje. Rusija je dosledno tvrdila da ostaje pouzdan dobavljač energije uprkos zapadnim sankcijama i optuživala je SAD da teže kontroli globalnog energetskog tržišta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je danas izjavio da EU nije tražila od Rusije obnavljanje ili povećanje isporuke energenata nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku, ali je istakao da se Mađarska i Slovačka, koje se snabdevaju ruskim energentima, suočavaju sa ucenama kijevskog režima u vezi sa namernim blokiranjem isporuka preko naftovoda 'Družba'.
Savić: Rusija bi mogla da ojača svoju poziciju
Ekonomista Ljubodrag Savić kaže da sukob na Bliskom istoku može imati značajnije ekonomske posledice nego što je to bilo tokom ekonomske krize 2008. godine. On smatra da bi Rusija mogla da ojača svoju poziciju, naročito na evropskom tržištu.
"Evropa će morati da razume da je najbliži komšija često i najvažniji partner. Ekonomija i politika ne mogu se uvek voditi istim aršinima", ističe Savić.
Savić ukazuje da su Sjedinjene Američke Države trenutno u specifično povoljnoj poziciji, budući da su od najvećeg uvoznika postale neto izvoznik nafte, zahvaljujući eksploataciji iz škriljaca.
"Sva svetska trgovina naftom obavlja se u dolarima, što Americi daje dodatnu prednost. Evropa je najizloženija riziku. Cena gasa na evropskom tržištu već beleži rast, a alternativni pravci snabdevanja pokazali su se skupljim. Tečni gas iz Amerike značajno je skuplji od ruskog. To je realnost sa kojom se Evropa suočava", rekao je Ljubodrag Savić za RTS.
Povratak ruskim barelima sve izvesniji
Kada je u pitanju nafta, "Gardijan" piše da bi, s obzirom na to da je veliki deo svetskih zaliha ovog energenta van upotrebe, Rusija mogla da interveniše kako bi zadovoljila potražnju u Kini i Indiji.
Ove dve zemlje su među najvećim kupcima sirove nafte sa Bliskog istoka i mogle bi biti najteže pogođene svakim produženim poremećajem, a "Gardijan" navodi da bi u tom slučaju "bile prinuđene da povećaju kupovinu od Moskve".
"Iako je Peking odavno diverzifikovao svoj uvoz nafte širom Bliskog istoka, Afrike i Rusije, svaki trajni poremećaj u snabdevanju iz Zaliva – posebno iz Irana – mogao bi ubrzati dublje okretanje ka ruskim barelima, rekao je Sergej Vakulenko, viši saradnik u Karnegi centru za Rusiju i Evroaziju i vodeći stručnjak za ruski energetski sektor.
"Gardijan" navodi da se Indija suočava sa delikatnijim balansiranjem, jer je donedavno Rusija bila njen najveći dobavljač sirove nafte, ali je prema trgovinskom sporazumu postignutom sa Donaldom Trampom prošlog meseca, Nju Delhi počeo da zamenjuje neke rusku naftu energentima iz Zaliva, smanjujući uvoz iz Moskve na najniži nivo od 2022. godine.
Ukoliko se snabdevanje sa Bliskog istoka pogorša, indijski zvaničnici će verovatno tražiti veću fleksibilnost od Vašingtona – ponovo otvarajući vrata većem uvozu iz Rusije.
"Mnogo toga zavisi od toga koliko dugo će kriza trajati. Zemlje uvoznice obično drže zalihe nafte za oko tri meseca unapred, a prošlogodišnje dvanaestodnevne borbe imale su samo prolazan uticaj na energetska tržišta. Još jedno pitanje biće koliko će energetska infrastruktura Zaliva – na svim stranama – biti oštećena do trenutka kada se borbe završe", navodi "Gardijan".
Francuski ministar finansija Rolan Leskir je izjavio danas da će ministri finansija i guverneri centralnih banaka zemalja G7 sastati početkom sledeće nedelje kako bi procenili posledice sukoba između SAD i Izraela sa Iranom.