Vlada Republike Srbije donela je na jutrošnjoj vanrednoj sednici odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora.
"Zabrana se odnosi na izvoz dizela, benzina i sirove nafte svim vidovima transporta do 19. marta nakon čega ćemo donositi dalje odluke", rekla je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
"Suština ove zabrane je zaštita domaćeg tržišta od nestašica i skoka cena a usled globalnih poremećaja na svetskom tržištu", dodala je.
Ministarka je naglasila za RTS, energetski sektor Srbije nalazi se pred velikim promenama, a prema planovima države do 2035. godine očekuju se značajna ulaganja u proizvodnju električne energije, infrastrukturu za gas i naftu, ali i početak razvoja nuklearnog programa.
Kako je istakla, povećanje proizvodnih kapaciteta jedan je od glavnih prioriteta u narednoj deceniji.
"Nastupa era električne energije i ono što mi moramo da uradimo jeste da povećamo naše proizvodne kapacitete", naglasila je ministarka.
Plan podrazumeva izgradnju novih gasnih elektrana, ali i snažniji razvoj obnovljivih izvora energije. Poseban projekat predstavlja gasna elektrana u Nišu koja bi trebalo da bude realizovana u saradnji sa azerbejdžanskom kompanijom.
Istovremeno, država planira da dodatno ulaže u solarne elektrane i vetroparkove, a značajnu ulogu u tome imaće Elektroprivreda Srbije.
"Svedoci smo da se određene vetroelektrane nalaze na tržištu na prodaju, ali i projekti koji su u razvoju. Očekujem da će Elektroprivreda Srbije učestvovati u nekim od tih transakcija", istakla je ministarka.
Prema projekcijama, do 2030. godine Srbija bi mogla da dobije oko 1.500 megavata novih kapaciteta u državnom vlasništvu.
"To je otprilike oko 20 odsto trenutnih kapaciteta koje već imamo", naglasila je.
Istovremeno, većina solarnih i vetroelektrana koje su dobile podršku na aukcijama potpisala je dugoročne ugovore o prodaji električne energije sa Elektroprivredom Srbije.
"Više od 90 odsto tih elektrana ima ugovore sa EPS-om po ceni koja je niža od tržišne", objasnila je ministarka.
Izazovi sa kojima se suočava NIS
Ministarka je govorila o izazovima u vezi sa kompanijom Naftna industrija Srbije.
"Radimo svakodnevno na pronalaženju održivog rešenja", naglasila je ministarka Dubravka Đedović Handanović.
Prema njenim rečima, pregovori uključuju više međunarodnih aktera, među kojima su i kompanije poput MOL-a i ADNOK.
Uprkos globalnim energetskim turbulencijama, država poručuje da će prioritet ostati stabilno snabdevanje energentima i zaštita građana.
"Naš cilj je da budemo spremni za svaki scenario i da zaštitimo građane od nestašica", zaključila je ministarka.
Obaveze prema EU
Srbija se suočava i sa obavezama prema Evropskoj uniji kada je reč o smanjenju emisija ugljen-dioksida.
"Imamo problem takozvanog karbon taksa – poreza na emisije ugljen-dioksida", rekla je ministarka.
Najveći emiter je upravo Elektroprivreda Srbije zbog oslanjanja na termoelektrane na ugalj.
"Naše termoelektrane su i dalje veoma važne jer obezbeđuju baznu energiju", naglasila je Dubravka Đedović Handanović i dodala da obnovljivi izvori energije poput vetra i sunca ne mogu sami da obezbede stabilnost sistema.
"Baznu energiju možemo da zamenimo kroz gasne ili nuklearne elektrane“, rekla je ministarka.
Srbija i razvoj nuklearnog programa
Zbog toga Srbija razmatra i razvoj nuklearnog programa.
"Mi očekujemo da do 2035. godine započne izgradnja prve nuklearne elektrane", najavila je ministarka Đedović Handanović..
U pripremi tog projekta država sarađuje sa francuskom kompanijom EDF, jednom od najvećih elektroenergetskih kompanija u Evropi.
"Francuska elektroprivreda može da nam pomogne svojim iskustvom i znanjem", rekla je ministarka.
Pored proizvodnje električne energije, planirana su velika ulaganja u gasnu infrastrukturu i gasifikaciju zemlje.
U planu je izgradnja novih gasovoda koji bi povezali više regiona Srbije.
"Moramo da izgradimo oko hiljadu kilometara novih gasovoda“, naglasila je.
Gasifikacija bi trebalo da obuhvati delove istočne i zapadne Srbije, uključujući gradove poput Paraćina, Negotina i Zlatibora.
Proširenje Banatskog dvora
Istovremeno, radi se na proširenju skladišta gasa Banatski dvor.
"Očekujem da u narednih godinu dana najveći deo radova bude završen", rekla je ministarka.
Kapacitet skladišta trebalo bi da bude povećan na oko 750 miliona kubnih metara gasa. Država planira i izgradnju novog skladišta gasa Tilva, čime bi ukupni kapaciteti značajno porasli.
Pored gasa, važan projekat predstavlja i novi naftovod između Srbije i Mađarske. Ovaj projekat treba da smanji zavisnost od jednog pravca snabdevanja naftom.
"Naftovod na našoj teritoriji prostiraće se od Novog Sada do granice sa Mađarskom“, objasnila je ministarka.
Radovi bi mogli da počnu već krajem leta ili početkom jeseni ove godine.