
Kina se u energetskom sektoru sve više oslanja na Rusiju: Ubrzati izgradnju gasovoda "Snaga Sibira 2"

List "Saut Čajna Morning Post" iz Hongkonga izvestio je da je Kina u nacrt 15. petogodišnjeg plana, koji će biti primenjivan od ove do kraja 2030. godine, uključila dva gasovoda za transport prirodnog gasa iz Rusije, što je, kako pomenuti list navodi, izazvalo raspravu na tržištu o tome da li bi projekat "Snaga Sibira 2" mogao ubrzano da krene u izgradnju.
Podsetimo, Rusija i Kina su tokom prethodne decenije izgradile glavnu infrastrukturu gasovoda "Snaga Sibira", kapaciteta 38 milijardi kubnih metara, potpisavši ugovor o isporukama gasa iz Rusije u Kinu vredan 400 milijardi dolara, a nosioci ovog velikog posla su "Gasprom" i Kineska nacionalna naftna korporacija (CNPC).
Prema navodima kineskog lista, Kina će tokom narednih pet godina unaprediti pripremne radove za centralnu trasu novog kinesko-ruskog gasovoda, uz napomenu da neki analitičari navode da je rok za završetak i dalje daleko, jer Peking i Moskva još nisu, kako je navedeno, javno postigli dogovor o pojedinim detaljima.
Treba odrediti tačne udele
List prenosi i izjavu Alekseja Čigadajeva, saradnik-istraživač u Centru za nove evroazijske strategije, koji je rekao da je potrebno rešiti više pitanja pre nego što započnu radovi na celom gasovodu, uključujući tačne udele ruskog "Gasproma" i CNPC, dve državne energetske kompanije koje predvode projekat.
Gasovod "Snaga Sibira 2" trebalo bi da bude dug oko 2.600 kilometara, a ranije procenjena vrednost projekta iznosi 13,6 milijardi dolara, uz planirani godišnji kapacitet od 50 milijardi kubnih metara.
Naročito nakon otmice predsednika Nikolasa Madura i agresije na Iran, tokom koje je ubijen ajatolah Ali Hamnei, Peking ima potrebu da očuva strategiju diversifikacije izvora snabdevanja energentima, uz čvršće oslanjanje na stabilne isporučioce, kakva je Rusija.
Treći partner u izgradnji "Snage Sibira 2" je Mongolija, preko čije bi teritorije gasovnog iz pravca Jamala i Sibira išao ka severnim delovima Kine.

Uključivanje Mongolije, prema ranije potpisanim dokumentima, zapravo bi dodatno učvrstio ekonomski i energetski prostor Evroazije.
Mongolski ministar industrije i mineralnih resursa Gongor Damdinnjam sastao se sa predstavnicima CNPC tokom posete Kini u januaru, a obe strane su se obavezale da će, kako "Saut Čajna Morning Post" navodi, intenzivirati saradnju na ruskom gasovodu koji bi prolazio kroz Mongoliju, iako projekat nije bio direktno imenovan.
"Taj razvoj događaja usledio je nakon pravno obavezujućeg memoranduma koji su lideri tri zemlje potpisali u septembru, posle trilateralnih razgovora u Pekingu. Sporazum obuhvata izgradnju gasovoda 'Snaga Sibira 2' ka Kini i tranzitnog gasovoda 'Sojuz Vostok' kroz Mongoliju", ističe kineski list.
Projekat doprinosi zaobilaženju sankcija Kolektivnog zapada
Zapadni mediji su proteklih meseci, pa i godina, isticali da dve strane tek treba da dogovore cene u okviru projekta "Snaga Sibira 2", navodeći i više godina potrebnih za izgradnju novog gasovoda.
U analizi Istraživačkog centra američkog Kongresa (CRS) navedeno je da će gasovod "Snaga Sibira 2" pomoći Rusiji da zaobiđe sankcije zapadnih sila.
"Pošto bi 'Snaga Sibira 2' podrazumevala kopneni transport prirodnog gasa gasovodom, postojeće sankcije ne bi uticale na tu trgovinu. Zaključivanjem dogovora sa Kinom, Rusija bi mogla da ograniči finansijske posledice zapadnih sankcija, nastavi izvoz prirodnog gasa i istovremeno dodatno ojača ekonomske veze sa Kinom", navedeno je u izveštaju CRS.




