Dok američki predsednik Donald Tramp tvrdi da je rat u Iranu još malo pa završen, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku.
Istovremeno, SAD su najavile "oslobađanje" 172 miliona barela nafte iz svojih strateških rezervi kako bi pokušale da smanje cene nafte koja je danas ponovo prešla 100 dolara po barelu.
Analitičari "Standard čarteda", pak, navode da je Rusija najveći "pobednik" rata na Bliskom istoku zahvaljujući višim tržišnim cenama energenata ali i kupcima koji traže alternativne izvore.
Ministarstvo finansija SAD je odobrilo posebnu dozvolu indijskim rafinerijama za kupovinu sankcionisane ruske sirove nafte, pod uslovom da je utovarena na tanker pre 5. marta.
"StanČart" napominje da bi ovo kratkoročno izuzeće potencijalno moglo da udvostruči obim ruskog izvoza nafte u Indiju sa milion dolara dnevno na dva miliona dolara dnevno u bliskoj budućnosti.
Ruska sirova nafta je u sredu skočila za 10,7 posto na 100,67 dolara po barelu, dok se sirova nafta marke "ural" trguje sa premijom u odnosu na međunarodnu referentnu cenu marke "brent" - prvi put u istoriji, prvenstveno zbog ozbiljnog šoka u ponudi na Bliskom istoku i promene dinamike trgovine u Aziji.
Suočene sa masovnom nestašicom bliskoistočne "srednje kisele" sirove nafte (vrste slične "uralu"), indijske rafinerije su se okrenule ruskim zalihama. Ovaj porast potražnje je olakšan američkim 30-dnevnim izuzećem.
"Brent" je laka, slatka sirova nafta, dok je "ural" srednje kisela nafte. Pošto je proizvodnja kisele sirove nafte na Bliskom istoku trenutno nedostupna, rafinerije kojima je potrebna ova specifična sirovina plaćaju premiju od 4 do 5 dolara po barelu više od "brenta" kako bi obezbedile ruske barele.
Blokada Ormuskog moreuza uglavnom ostaje nepromenjena, a tranzit je ograničen uglavnom na iranske i kineske brodove koji plove bez aktiviranih transpondera, što otežava procenu ukupnih količina koje tranzitiraju kroz moreuz.
Međutim, analitičari robe u "Standard Čarterdu" navode da bi eventualna "pratnja" američke mornarice mogla da smanji saobraćaj ove "flote u senci" i ukloni iranske zalihe sa tržišta. Takav zaokret bi, međutim, rezultirao padom ponude i moglo bi da potvrdi upozorenja Teherana da će cene nafte skočiti na 200 dolara po barelu.
Šef Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev se osvrnuo na izveštaj "Fajnenšel tajmsa" u kojem se tvrdi da ruski budžet dobija 150 miliona dolara dnevno od prodaje nafte usred naglog skoka cena navodeći da je ovo samo početak najveće energetske krize u istoriji.