Da vojna i politička podrška Evropske unije režimu u Kijevu postoji, zna se od početka tamošnjeg sukoba, dakle još od 2014. godine. Brisel u sprezi sa Londonom naoružava i huška režim u Kijevu na proksi rat protiv Rusije i njenih interesa.
Ali, Institut Evropske unije za bezbednosne studije (EUISS) sada predlaže novi, doduše "samo" trgovinski rat, ovoga puta sa Kinom.
Rat bolan, ali "vredan"
"Privremeni trgovinski rat sa Kinom bio bi bolan, ali vredan ukoliko bi pomogao da se spreči deindustrijalizacija Evropske unije. Evropska unija i njene države članice trebalo bi jasno da saopšte ovu realnost svojim građanima", navedeno je u nedavno objavljenom izveštaju EUISS-a pod naslovom "Kina – krhka sila: Kako Evropa može da iskoristi svoju ekonomsku polugu u odnosu na Peking".
Autori studije su Alisija Garsija Herero i Tim Ruhlig, s tim što je u biografiji Alisije Garsije Herero navedeno da živi u Hongkongu.
Odnosi sa velikima skupi, bez obzira na strategiju
Da bi se povećala politička spremnost, Evropska unija i njene države članice moraju da priznaju jednostavnu činjenicu: odnosi sa velikim silama kao što su Kina, ili SAD pod administracijom Donalda Trampa, skupi su bez obzira na strategiju koja se primenjuje, navode autori.
Ukoliko Evropa ostane otvorena i kooperativna, plaća cenu u vidu deindustrijalizacije (u odnosu na Kinu) i ekonomskih, bezbednosnih, pa čak i mogućih teritorijalnih ustupaka (u odnosu na SAD).
"Ni Kina, ni administracija Donalda Trampa, nisu benevolentni akteri koji će se uzdržati od iskorišćavanja ponašanja Evrpske unije koje tumače kao slabost. Ako se Evropska unija bude branila i koristila svoje prednosti, verovatno će se suočiti sa odmazdom Kine i SAD. Međutim, pretvaranje postojećih prednosti u uticaj i poluge, daje Evropskoj uniji barem šansu da zaštiti svoje interese i ograniči dugoročne troškove ustupaka. Alternativa prihvatanju kratkoročnih troškova zbog odmazde nije bez troškova. Verovatno podrazumeva još veće troškove na srednji i dugi rok", navedeno je u pomenutoj studiji.
Brisel da preuzme kontrolu izvoza od država članica
Autori studije su se založili i za aktiviranje Instrumenta protiv ekonomske prinude (ACI) iz 2023. godine, predlažući da Evropska unija preuzme kontrolu izvoza od država članica, kao i niz drugih mera u vezi sa aktiviranjem pomenutog mehanizma.
"Na kraju, imajući u vidu da je četvoromesečni istražni period pre pokretanja ACI prilično dug, Evropska unija bi trebalo da omogući Evropskoj komisiji da privremeno primenjuje ovaj instrument tokom faze istrage. To bi omogućilo neposrednu reakciju na pretnje Evropskoj uniji. Samo takva promena poslala bi jasnu poruku Kini i SAD, da je Evropska unija spremna da efikasno brani svoje ključne interese i odgovori na odmazdu", navedeno je u izveštaju.
Brisel zarobljen u okvirima "nultog zbira"
Kineski list "Global tajms" objavio je redakcijski komentar na ovu temu, navodeći da argumenti u vezi sa pokretanjem trgovinskog rata deluju agresivno i "samouvereno", odnosno da su prožeti razmišljanjem u okvirima "nultog zbira" (odnos u kojem jedna strana dobija, a druga gubi sve) i političkom pristrasnošću – odnosno da izgleda da imaju za cilj da usmere odnose Kine i Evropske unije ka konfrontaciji.
"Međutim, činjenice govore drugačije (u odnosu na navedeno u izveštaju EUISS-a). Kina nastavlja da proširuje visok nivo otvaranja prema svetu. Sve restrikcije za strane investitore u proizvodnom sektoru su ukinute, negativna lista za usluge se kontinuirano skraćuje, a jednostrane i autonomne mere otvaranja se jačaju. Platforme kao što je Kineski međunarodni sajam uvoza koriste se za povećanje uvoza, a bezvizni režim je jednostrano proširen na više evropskih zemalja. Nasuprot tome, Evropska unija je u velikoj meri ignorisala kineske zabrinutosti, istovremeno pojačavajući protekcionističke mere i pokrećući ponovljene istrage protiv vodećih kineskih kompanija i konkurentnih industrija", navodi kineski list.
List se dalje pita da li je jednostrano i sveobuhvatno prilagođavanje Kine evropskim zahtevima jedino rešenje.
Odakle Evropska unija crpi "samopouzdanje"?
"Takav snishodljiv stav postavlja pitanje: odakle Evropska unija crpi svoje samopouzdanje? Detaljniji uvid pokazuje da ono potiče iz ozbiljne pogrešne procene situacije od strane nekih u Evropi", navodi kineski list.
Argumentujući svoju poziciju prema Evropskoj uniji, "Global tajms" navodi da je tokom primene 14. petogodišnjeg plana (2021–2025), BDP Kine premašio vrednost od 140 biliona juana (20,22 biliona dolara), ostvarivši četiri uzastopna skoka uz prosečnu godišnju stopu rasta od 5,4 odsto, predvodeći, kako je u komentaru kineskog lista navedeno, velike svetske ekonomije.
"Kina godišnje doprinosi sa oko 30 odsto globalnom ekonomskom rastu. Nasuprot tome, rast BDP-a Evropske unije u poslednjoj deceniji je slab, često ispod svetskog proseka, pri čemu je Nemačka – kao ekonomski motor bloka – čak imala dve uzastopne godine ekonomskog pada, što je dodatno opteretilo globalni rast. Sa slabim zamahom i nedovoljnim napretkom u zelenoj i digitalnoj tranziciji, Evropska unija bi rizikovala ozbiljno samopovređivanje ukoliko bi ušla u otvoreni sukob sa Kinom", navodi list, uz napomenu da izveštaj EUISS-a dodatno potcenjuje dubinu ekonomske međuzavisnosti Kine i EU.
Trgovinski rat bi naneo štetu Evropskoj uniji
Dve strane su međusobno drugi najveći trgovinski partneri. Kina je ključno odredište za evropsku vrhunsku proizvodnju, automobile, preciznu opremu, farmaceutske proizvode i hemijsku industriju. Takođe je važan trgovinski partner zemalja kao što su Nemačka, Francuska, Italija i Španija.
Prema logici izveštaja EUISS-a, uvoz Evropske unije iz Kine približno je dvostruko veći od kineskog uvoza iz EU, a ovaj trgovinski deficit predstavlja najbolji pokazatelj zavisnosti Evropske unije od Kine. U tako duboko isprepletenim odnosima, nametnuti trgovinski rat bi na kraju samo naštetio samoj Evropskoj uniji, navodi "Global tajms".
List dodaje da bi samo isključivanje kineskih kompanija na osnovu Zakona o sajber-bezbednosti zemlje Evropske unije koštao oko 840 milijardi evra.
Kineski stav o kineskom suficitu u trgovini sa Evropskom unijom pojasnio je Lin Đijen, portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova, koji je rekao da Kina nikada ne teži trgovinskom suficitu.
"Zapravo, skoro četrdeset odsto izvoza roba evropskih kompanija (koje posluju) u Kini reeksportuje se u Evropu. Trgovinski suficit za ovaj deo je u Kini, ali dobit pripada investitorima", precizirao je Lin Đijen.
Cene energenata potapaju Evropsku uniju
List dalje navodi i da je u izveštaju pregovaračka pozicija Brisela precenjena, jer je Evropska unija i dalje opterećena ukrajinskom krizom, pri čemu visoki troškovi energenata "snažno pogađaju preduzeća i potrošače".
"Nedavne vojne operacije SAD i Izraela protiv Irana dodatno su pooštrile globalno snabdevanje energijom. Od početka tog sukoba, cene prirodnog gasa u Evropskoj uniji porasle su za 50 odsto, što je dovelo do dodatnih troškova od tri milijarde evra. Kao rezultat toga, industrija i životni standard u Evropskoj uniji su sve više ugroženi, a Damoklov mač, koji visi nad Unijom, postaje sve nestabilniji. S druge strane, trvenja između SAD i Evrope i dalje postoje, uz stalnu pretnju novog carinskog rata", navodi kineski list.
Brisel na korak do sukoba i sa Belom kućom
"Global tajms" ističe da za SAD, u slučaju prekida postojećeg sporazuma, sadašnji uslovi (carine 15 odsto, 600 milijardi dolara ulaganja i 750 milijardi dolara kupovine američkih energenata) više ne bi bili prihvatljivi za SAD.
"Zaista je zbunjujuće da, dok pomaže Ukrajini u sukobu sa Rusijom i istovremeno ima tenzije sa SAD, zvanični instituta Evropske unije i dalje pokušavaju da vrše pritisak na Kinu i čak izazovu trgovinski rat", navodi list, uz oštro upozorenje da je, kako je doslovno navedeno, došlo vreme da se pojedini tink-tenkovi i stručnjaci u EU probude i prestanu da daju pogrešne savete koji mogu da naškode širim interesima.