Rast cena energenata, podstaknut geopolitičkom krizom na Bliskom istoku otvorio je pitanje šta bi sve moglo da poskupi u narednom periodu. Iako za sada nema najava drastičnih poskupljenja, u proizvodnom lancu već se osećaju posledice skuplje nafte i gasa, kao i rast troškova ambalaže. Ekonomisti ukazuju da bi nas, u slučaju da se sukob oduži i produbi, mogao zapljusnuti novi talas poskupljenja.
Rast cena nafte obično utiče na gotovo sve sektore privrede. Benzin i dizel postaju skuplji, što povećava troškove transportnih kompanija, a veće troškove prevoza kompanije često prenose na potrošače kroz skuplju robu.
Prvi rast cena obično pogađa lako kvarljive proizvode kao što su mleko, voće, povrće i riba, dok kasnije poskupljuju i avio karte i drugi transportni troškovi.
Šefica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard izjavila je da bi preduzeća mogla naglo da podignu cene kao odgovor na naftni šok zbog rata u Iranu, slično kao nakon početka sukoba u Ukrajini 2022. godine. Ona je upozorila da bi, ako cene nafte i gasa nastave da rastu, reakcija čak mogla biti brža nego prošlog puta.
ECB je inače zadržala kamatne stope nepromenjene na svom poslednjem sastanku, koji je održan 19. marta, ali bi narednih meseci moglo doći do promene u monetarnoj politici, ukoliko inflacija uhvati zamah.
Ekonomista Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže da će prvi na udaru biti poljoprivredni proizvodi, zbog veštačkih đubriva i uree koja je u značajnoj meri dolazila iz Persijskog zaliva.
"Kada imate u dužem roku visoku cenu nafte, onda se to odražava na cene sve ostale robe i usluge imajući u vidu da je sva roba na neki način predmet međunarodnog ili transporta unutar zemlje. I onda morate ukalkulisati cenu, sa samim tim će to proizvođači i prodavci prebaciti na krajnjeg potrošača. Samim tim te maloprodajne cene mogu da rastu. Taj inflatorni pritisak se već formira", smatra Stanić.
On napominje da se sada više ne očekuje smanjenje referentnih kamatnih stopa, već da se u najboljem slučaju može očekivati njihovo zadržavanje na trenutnom nivou ili će čak morati da počnu da rastu, ukoliko inflatorni pritisak bude jači.
"S obzirom na to da su već pogođena postrojenja za naftu i gas, već postoje procene da, kada bi rat danas stao, njegove posledice bi mogle da se osećaju do kraja godine, kada su u pitanju visoke cene. U tom smislu, već se polako svet priprema na rast cena. Kod nas je inflacija bila projektovana na četiri odsto, ali sad može da ode preko toga. Ipak, mi ne očekujemo da ovaj rat može da potraje i zato ne verujemo da će doći do neke eskalacije, u smislu da će nafta biti 150 ili 200 dolara. To bi bilo zaista ekstremno i ne verujemo da će doći do toga", smatra Bojan Stanić.
Izvršni direktor britanske energetske kompanije "Šel", Vael Savan je upozorio da bi Evropa mogla da se suoči sa ozbiljnim nestašicama energenata i goriva već u aprilu ukoliko se ne otvori ključni Ormuski moreuz za transport nafte i gasa. On je na energetskoj konferenciji u Hjustonu, istakao da se kriza snabdevanja, koja je već pogodila azijske zemlje, neumoljivo kreće ka zapadu.
Savan je dodao da je kriza na Bliskom istoku, koja je sada u četvrtoj nedelji, već uticala na zalihe mlaznog goriva, čija je cena udvostručena od početka sukoba. Ocenio je da bi sledeći na udaru mogao da bude dizel, a nakon njega i benzin, pred početak letnje sezone godišnjih odmora u Evropi i SAD.
Od početka napada na Iran, cena avionskog goriva je naglo porasla – u nekim slučajevima i udvostručena – što primorava avio-kompanije da najave poskupljenja karata širom sveta. Neke od njih već su upozorile da nove troškove nije moguće apsorbovati bez prenošenja tog tereta na putnike.
Ekonomista Dragovan Milićević ukazuje da se sada dovodi u pitanje i rast BDP- a i napominje da će svi morati da razmatraju rebalanse budžeta i da prave nove projekcije.
"Prva na udaru je uvek jeftina roba vezana za transport - hrana, voće i povrće i svi ostali poljoprivredni proizvodi, jer su energenti jedan od glavnih troškova za njihovu distribuciju. Sa druge strane su i veštačka đubriva, čija cena direktno zavisi od nafte. Možda budu izuzeti industrijski proizvodi, gde energija ne učestvuje u velikom procentu, ali za sve ostale bi to mogao biti ozbiljan cenovni udar", kaže Milićević za RT Balkan.
Dodaje da možda neće odmah poskupeti hleb "sava", jer je njegova cena kontrolisana uredbom vlade, ali da se može očekivati da pekari prvo podignu cene rezanog hleba i peciva.
"Zavisi šta će da se dešava sa derivatima, teško je predvideti. Ovaj nivo cena trpi naftu od nekih 90 do 100 dolara po barelu, a preko toga će da pokrene rast cena. Inflacija potiče iz energenata kao glavnog troška, jer oni ulaze u cenu svake robe, zbog transporta i proizvodnje. Opasno je što sad imamo troškovnu inflaciju s kojom je teško boriti se. Mora se raditi na prilagođavanju troškovima, što je jako teško, pogotovo kada poskupljuju energenti", napominje Dragovan Milićević.
On ukazuje da je situacija takva da se svakako može očekivati "puzajuća inflacija", ali da nismo daleko ni od scenarija "odapinjanja strele", ako se situacija uskoro ne smiri.