Ekonomija

Naftna kriza povećava troškove proizvodnje: Da li nas očekuje i drastičan rast cena plastike

Sekretar Udruženja za hemijsku industriju PKS, Dragan Stevanović kaže da su cene plastike skočile zbog poskupljenja nafte, ali da Srbija nije direktno pogođena, jer iz Persijskog zaliva uvozi malo sirovine i da se poskupljenje još ne oseća zbog postojećih zaliha, ali da je dalji tok neizvesan
Naftna kriza povećava troškove proizvodnje: Da li nas očekuje i drastičan rast cena plastikeGetty © Stock foto/SPmemory

Od početka rata na Bliskom istoku cena plastike u Srbiji porasla je i do 50 odsto, i to za samo dve, tri nedelje. Razlog je jednostavan – osnovne sirovine za proizvodnju plastike, polimeri, dobijaju se iz nafte. Kako cena "crnog zlata" raste, tako rastu i troškovi proizvodnje.

Sekretar Udruženja za hemijsku industriju Privredne komore Srbije Dragan Stevanović rekao je za RTS da je plastika trenutno najviše poskupela i da su poskupele sve sirovine koje zavise od sirove nafte, poput mineralnog đubriva i sirovina za plastiku.

On je rekao da je Srbija snažna u industriji plastike, sa oko 2.500 kompanija i značajnim izvozom, pre svega na tržište Evropske unije.

"Mi imamo proizvođače sirovina. 'HIP-Petrohemija' ima kapacitet od 600.000 tona godišnje, preko toga uvozimo samo 150.000 tona. 'Hipol Odžaci' proizvode polipropilen, negde oko 35.000 tona, uvozimo preko toga oko 100.000 tona. I polistiren, to je treća važna sirovina, uvozimo oko 50.000 tona", objasnio je Stevanović.

Kako navodi, Srbija nije direktno pogođena ratom u Zalivu, zato što odatle uvozimo malo sirovine.

"Iz Irana smo prošle godine svih ovih sirovina uvezli otprilike 8,4 odsto i iz Saudijske Arabije 8,2 procenta. Ali indirektno, oni su veliki snabdevači Azije, Pakistana, Indije, Japana. Mnogo je veći porast cene sirovina, trenutno je oko 110 odsto, očekuje se i oko 150 posto. Znači, nešto što je koštalo 850 na početku rata evra po toni, sada je 2.100 tona, a u toku naredne nedelje očekujemo oko 2.500 evra po toni", napominje Stevanović.

Govoreći o snabdevanju, Stevanović navodi da sirovina ima, ali da su cena i transport ključni problem.

"Što se tiče samog snabdevanja, sirovina ima, samo je pitanje cene. Mi trenutno imamo dobru konekciju sa Kinom. Cena je konkurentna, ali je dug i skup put i to traje oko tri meseca. Mađarski MOL je imao problem, prošle godine veliki požar na postrojenjima i očekujemo tek negde krajem avgusta ove godine da će i oni početi sa proizvodnjom. Slovačka isto ima problema sa proizvodnjom, zbog problema u isporuci ruske nafte", rekao je Stevanović.

Kada je reč o uticaju na građane, kaže da se poskupljenje još ne oseća zbog postojećih zaliha, ali da je dalji tok neizvestan.

"Nadamo se da će ovaj rat da stane i da se vrate cene. Imali smo već takvu situaciju u vreme kovida kada je cena naglo porasla pa se vratila. Znate šta, domaći proizvođači su stvarno jaki, oni imaju velike zalihe u svojim fabrikama, tako da se to još uvek ne oseća, ali kad prođu te zalihe je pitanje dokle će rat da traje, niko ne može da predvidi situaciju", kaže Stevanović.

Naglašava da dalji razvoj situacije zavisi od dešavanja na Bliskom istoku i kretanja cena na globalnom tržištu.

"Toliko brzo raste svakodnevno cena, da smo imali trenutak prošle nedelje da je cena bila 1.350 polietilena, a u stvarnom životu je 1.700. Znači, ni berza nije mogla da prati taj skok cena. Sve je stalo sada", zaključio je Stevanović.

image
Live