
Rate kredita pod znakom pitanja: Koliko je ozbiljno "kolebanje" euribora

Rat na Bliskom istoku uzburkao je berze, podigao cene nafte i gasa, a nekima bi dodatno mogao da poremeti planove, ukoliko euribor nastavi da raste. Ova referentna kamatna stopa koja diktira cenu stambenih kredita u evrima, doživela je nagli skok u proteklih mesec dana, a to bi moglo uticati i na dužnike koji otplaćuju pozajmice i na one koje tek planiraju da se zaduže.

Dan uoči napada na Iran, šestomesečni euribor je iznosio 2,128 odsto, da bi 24. marta dostigao pik od 2,589 odsto, a potom je beležio oscilacije, da bi danas zabeležio vrednost od 2,475 odsto. Stručnjaci ukazuju da je do rasta došlo, jer banke u Evropi u kriznim situacijama odmah uračunavaju faktor rizika u svoje pozajmice.
Dvanaestomesečni euribor napravio je svoj najveći skok u jednom danu za poslednjih 18 godina, još od juna 2008. Šestomesečni euribor je porastao najviše za poslednje tri godine. Jedino je tromesečni euribor tokom marta samo blago porastao.
Ove promene ne utiču na dužnike koji su se opredelili za fiksne kamate, već samo na one koji su se opredelili za varijabilne, odnosno promenljive kamatne stope. Rate kredita usklađuju se uglavnom sa euriborom na tri ili na šest meseci, a preseci su 1. januara i 1. jula, dok je za tromesečeni euribor prvo "svođenje računa" već danas, 1. aprila.
Građanima koji su uzeli kredite sa ovom klauzulom rate će biti povećane, jer je on od 1. januara porastao sa 2,034 na 2,079 odsto. Oni koji otplaćuju kredite koji se usklađuju sa šestomesečnim euriborom su "zaštićeni" sve do 1. jula, kada je prvi presek ove godine za obaj tip dužnika.
Euribor je inače referentna kamatna stopa koja se utvrđuje na evropskom međubankarskom tržištu. On predstavlja dnevnu prosečnu stopu po kojoj evropske banke međusobno nude na zajam neosigurana novčana sredstva. Banke u Srbiji kod kreditiranja za pozajmice u evrima, koriste euribor kao refernentu osnovnu cenu novca, na koju dodaju profitnu maržu. Promenom euribora menja se i kamatna stopa, pa je time rizik promene kamatne stope prebačen sa banke na dužnika.
Euribor je važan za građane Srbije zato što predstavlja ključnu referentnu kamatnu stopu za sve kredite indeksirane u evrima, a takvi krediti dominiraju u domaćem bankarskom sistemu. Očekuje se da će dužnici sa stambenim kreditima sa promenljivom kamatnom stopom sada računati na kamatu od 4,5 odsto i veće rate.
Univerzitetski profesor Nikola Stakić objašnjava da je uticaj euribora najizraženiji kod stambenih kredita putem tromesečnog i šestomesečnog euribora uz marže banke, jer se prilikom svakog datuma novog obračuna, na tri ili šest meseci, pravi novi presek stanja sa preovlađujućim nivoom euribora.
"Njegov rast svakako jeste signal koji dužnici treba da prate, ali to nije razlog za paniku. Ako uzmemo primer stambenog kredita od 100.000 evra na 25 godina, sa kamatnom stopom definisanom kao euribor plus marža od 2,5 odsto, povećanje euribora sa dva na 2,5 odsto znači da ukupna kamata raste sa 4,5 na pet odsto. U tom slučaju mesečna rata se povećava sa približno 556 evra na oko 585 evra, što ne predstavlja dramatičan udar na budžet domaćinstva, već više liči na umereno prilagođavanje", kaže Nikola Stakić za RT Balkan.
Podsećaju i da su novim Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, pored stambenih kredita, uvedena ograničenja kamatnih stopa i na druge proizvode namenjene fizičkim licima. Svrha ovih ograničenja je dvostruka. S jedne strane ova ograničenja treba da spreče da se korisnicima naplaćuju previsoke kamatne stope, čime se NBS usklađuje sa Novom EU Direktivom o potrošačkim kreditima, a s druge strane da se vezivanjem maksimalne kamatne stope za kretanje prosečne ponderisane stope uz određeni dodatak, spreči nagli rast kamatnih stopa.
Buduća kretanja kamatnih stopa u velikoj meri zavise od odluka Evropske centralne banke. Iz NBS-a napominju da je Evropska centralna banka 19. marta odlučila da ključne kamatne stope za sprovođenje monetarne politike od kojih u najvećoj meri i zavisi kretanje euribora, zadrži na istom nivou.
"Imajući navedeno u vidu, očekivanje je da će i u narednom periodu kamatne stope na stambene kredite ostati na nižem nivou u odnosu na maksimalnu dozvoljenu kamatnu stopu", kažu u NBS.




