Nedostatak đubriva zbog sukoba na Bliskom istoku: Da li će skočiti cene hrane na domaćem tržištu

Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije ističe da je međunarodno tržište povezano i prirodno je da dolazi do porasta cena, kao što se vidi i na primeru goriva, ali da zaliha đubriva u Srbiji trenutno ima dovoljno i da država nije direktno zavisna od uvoza iz kriznih regiona

Prolećna setva počinje u uslovima nestašice đubriva i rasta cena hrane na globalnom nivou. Nedostatak đubriva i rast troškova proizvodnje mogli bi da utiču i na prinose u Srbiji i podignu cene hrane na domaćem tržištu, prenosi RTS.

Kako ističe Bojan Stanić iz Sektora za strateške analize Privredne komore Srbije, međunarodno tržište povezano je i prirodno je da dolazi do porasta cena, kao što se vidi i na primeru goriva, ali da zaliha đubriva u Srbiji trenutno ima dovoljno i da država nije direktno zavisna od uvoza iz kriznih regiona. 

"Dalji razvoj situacije zavisi pre svega od dužine trajanja sukoba i njegovog intenziteta. Ukoliko bi ova kriza potrajala još mesec dana, dovelo bi se u pitanje kako će izgledati situacija na jesen, posebno u poljoprivredi. Za sada, sve je pod kontrolom i činjenica je da država vodi određenu stabilizacionu politiku koja doprinosi ratarima", ističe Stanić.

Povećana globalna tražnja za đubrivom mogla bi da se prelije i na tržišta sa kojih se Srbija snabdeva – Rusiju, Kazahstan, Austriju i Mađarsku.

"Postoji opasnost od toga, zbog povezanog tržišta, tako da bi veća potražnja dovela do rasta cena. Ali, zbog odnosa Srbije sa pomenutim državama, verujem da će pritisak biti niži", navodi sagovornik iz PKS.

Govoreći o potrebi za aktivacijom robnih rezervi, Stanić smatra da je sada neophodno imati veće zalihe kako bi se izbegli prekidi u proizvodnji, iako to podrazumeva i veće troškove. 

"Morate da osigurate da neće biti nedostataka sirovine za potrebe stanovništva, ali i za izvoz", tvrdi Stanić. 

Potvrđuje da rast cena goriva i ograničenja koja država uvodi kako bi ih ublažila predstavljaju dodatno opterećenje za budžet i privredu.

"Postoji pritisak na budžet jer se deo troškova preuzima da bi se cena zadržala pod kontrolom, postoji pritisak na cene energenata", ukazuje Stanić.