Globalne cene bi u prvoj polovini ove godine mogle u proseku da porastu za 15 do 20 odsto, ukoliko se nastavi energetska kriza izazvana sukobom na Bliskom istoku, objavljeno je danas u novom broju časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT). Usled sukoba na Bliskom istoku, gotovo je obustavljen saobraćaj kroz Ormuski moreuz kroz koji se, inače, odvijao transport 20 odsto globalne trgovine naftom i gasom, a prekidi u snabdevanju su doveli do snažnih kolebanja cena ovih energenata na svetskim berzama.
Kretanje cena nafte i gasa predstavlja jedan od najvažnijih eksternih determinanti inflacije čiji se efekti odražavaju direktno i indirektno na opšti nivo cena.
"Direktni efekat se sagledava preko neposrednog uticaja na porast troškova goriva i transporta, dok rast cene gasa direktno utiče na cenu električne energije i grejanja, naročito u zemljama u kojima gas ima značajno učešće kao input u proizvodnji energije", navodi se u analizi "Spirala makroekonomskih efekata energetske krize" autorke Sanje Filipović.
Visoke cene energenata direktno su dovele do neposrednog rasta troškova za domaćinstva i preduzeća, što je generisalo ukupni rast indeksa potrošačkih cena, posebno u zemljama sa velikom energetskom zavisnošću.
Povećanje cena energenata dovelo je do smanjenja realnog raspoloživog dohotka domaćinstava, jer je veći deo budžeta morao biti izdvojen za gorivo, grejanje i struju, što je ograničilo potrošnju drugih dobara i usluga.
Cena fjučersa na "brent" naftu je nakon izbijanja sukoba dostigla najvišu vrednost 31. marta kada je bila 118 dolara po barelu, što je ujedno najviša cena od 6. juna 2022. godine, da bi u sredu 8. aprila pala na 94,4 dolara nakon što je objavljena dvonedeljna obustava sukoba. Neposredno pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku, cena fjučersa na "brent" naftu je bila oko 70 dolara, tako da ovaj rast odražava povećanu geopolitičku neizvesnost i kratkoročne poremećaje.
"Brent" nafta je poreklom iz naftnih polja u Severnom moru, čija je eksploatacija naglo rasla nakon naftne krize iz 1970-tih godina.
Fizički i logistički posmatrano, transport ove nafte je značajno povoljniji za Evropu, nego za naftu iz drugih područja, tako da se njena cena uzima kao referentna za Evropu.
Sa teorijskog aspekta, cena fjučersa se formira na osnovu odnosa između trenutne spot cene, troškova skladištenja i finansiranja, kao i očekivanja tržišnih učesnika o budućim kretanjima cena.
U praksi, međutim, značajnu ulogu ima i premija za rizik, koja raste u uslovima neizvesnosti.
U poređenju sa 2022. godinom, sadašnje cene fjučersa nafte više reflektuju povećani rizik nego fundamentalnu nestašicu na globalnom tržištu nafte.
Trenutno izražena volatinost cena nafte je pod snažnim uticajem većeg broja faktora koji iz dana u dan pozitivno ili negativno utiču na očekivanja.
Na primer, na rast cena deluje eskalacija sukoba, kao i vesti o uništavanju energetske infrastrukture.
U odnosu na prethodni mesec, cena gasa u aprilu je redukovana, uprkos tome što je mart zabeležio rekordan rast od 60 odsto. Toplije vremenske prilike i veća proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije, trenutno ublažavaju potražnju i sprečavaju dalji nekontrolisani rast cena. Ipak, popunjenost evropskih skladišta gasa je nivou od 28 odsto, što ukazuje na ranjivost dok se konkurencija sa Azijom za tečni prirodni gas intenzivira.