Premda sada već ostrašćeno i sve agresivnije napada ruske interese na istoku Evrope i premda ti napadi poprimaju čak i vojnu dimenziju, Evropska unija vuče poteze koji bi trebalo da je zaštite, ali u ovom slučaju ne od Moskve ili Pekinga – već od SAD.
Zbog straha da bi Vašington mogao da joj uskrati pristup platnoj infrastrukturi, Evropska unija osmislila je platni sistem "Vero", baš kao što su Kinezi ranije osmislili "Unionpej", a Rusi platni sistem "Mir".
Platni sistem "Vero" pokrenut je 2024. godine i do sada je zamenio ili će uskoro zameniti neke od nacionalnih sistema plaćanja u Evropskoj uniji, konkretno sisteme u Nemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Luksemburgu i Holandiji.
Cilj uspostavljanja sistema "Vero" je suprotstavljanje dominirajućim platnim sistemima "Viza", "Masterkard", "Epl" i "Pejpal".
Evropska unija kasni
Da bi SAD Evropskoj uniji u nekom kritičnom trenutku mogle da ograniče pristup platnoj infrastrukturi svedoči i izjava generalnog direktora Evropske platne inicijative, ustanove koja je uvela "Vero", Martine Vejmert, data krajem marta Rojtersu, uz izražavanje zabrinutosti da Evropska unija u ovom procesu kasni.
Vajmerova je, naime, Rojtersu rekla da na digitalni evro, koji Evropska centralna banka planira da pokrene tek 2029. godine, ne gleda kao na konkurenciju, već kao na nešto što bi moglo da se integriše u "Vero" novčanik, ali je izrazila zabrinutost da bi ta stvar mogla da stigne prekasno.
"Nemam problem sa digitalnim evrom. Ono što mi je prilično, čudno jeste da se u sadašnjem kontekstu, gde bismo svaki dan rekli: Imamo problem sa evropskim suverenitetom, kaže: Hajde da čekamo još pet godina da digitalni evro bude spreman, pa da se nadamo da će to funkcionisati", rekla je Vajmerova.
Raste broj korisnika
Servis "Vero" počeo je kao sistem za trenutna plaćanja u realnom vremenu, a dograđen je lane opcijama za onlajn plaćanja. Plaćanja na prodajnim mestima, kako prenose evropski mediji, odnosno na fizičkim kasama, planirana su za ovu godinu.
Broj korisnika sistema "Vero" premašio je 52,5 miliona, premda to, kako navodi Rojters, još uvek predstavlja tek mali deo evropske platne industrije.
Neki od medija u Evropskoj uniji navode da Brisel sada mora "ozbiljno da se prihvati posla", jer, u suprotnom, rizikuje da izgubi poslednji deo svoje nezavisnosti u korist platnih sistema pod kontrolom SAD.
Čak je i Evropska centralna banka nedavno upozorila da bi se, ukoliko izgubi kontrolu nad svojim novcem, Evropska unija izgubila i kontrolu nad svojom ekonomskom sudbinom i odrekla se ključnog obeležja suvereniteta.
Institucije EU za sada samo "pozitivno gledaju" na projekat "Vero"
Zanimljivo, institucije Evropske unije, kako prenosi "Euronjuz", za sada nisu zvanično podržale projekat "Vero", ali mediji u Evropskoj uniji ističu da Evropska komisija i Evropski parlament "pozitivno gledaju" na pomenuti sistem plaćanja.
Ruku na srce, Evropski parlament i Evropska komisija ni nemaju puno izbora, jer je posredi jedini takav projekat u Evropskoj uniji.
"Euronjuz" je, zbog toga, postavio pitanje konkurentnosti sistema "Vero" spram sistema "Viza" ili "Masterkard".
Džudit Arnal, viši istraživač u Cebru za evropske političke studije, za ovaj medij je, naime, svojevremeno izjavila da smatra da projekat "Vero" obećava, ali da uspeh čitavog poduhvata nije zagarantovan.
"Projekat mora da ispuni ključne uslove, da bi konkurisao kompanijama 'Viza' i 'Mastarkard'. Mora da bude troškovno efikasan za trgovce, pogodan za potrošače, bezbedan od prevara i da ima odgovarajuće mehanizme za rešavanje sporova", rekla je Arnal.
Evropski mediji ističu da je lane 47 odsto vrednosti kartičnih plaćanja u evrozoni prošlo kroz sisteme "Viza" i "Masterkard", a da se ono što se, kako se navodi, nekada smatralo tržišnom efikasnošću, sada se posmatra kao strategijska ranjivost.
Štaviše, tržištem izdatih platnih kartica u Evropskoj uniji suvereno dominiraju američke platne kartice ("Viza" oko 50, "Masterkard" 32 i "Ameriken ekspres" 3 odsto).
Sistem Evropske unije pokazao se kao inertan
Neki glasovi iz Brisela sada navode da je potreba za uvođenjem vlastitog sistema za plaćanja u Evropskoj uniji bila prepoznata pre više godina, sa očiglednim promenama u svetu koje se kreću u pravcu uspostavljanja multipolarnog sveta, ali da je birokratija Evropske unije delovala vrlo tromo i neefikasno.
Predsednica Odbora za ekonomska i monetarna pitanja u Evropskom parlamentu, Auror Laluk, svojevremeno je upozorila je da Vašington u svakom trenutku može da isključi elektronsku platnu mrežu iz evropskog finansijskog sistema, pozivajući na stvaranje onoga što je nazvala "Erbasaom evropskih platnih sistema".
Američke sankcije Rusiji "otvorile" oči Briselu
Ključna lekcija za Evropsku uniju bio je, u stvari, pokušaj SAD da Rusiju isključe iz međunarodnih sistema plaćanja. Sistemi "Viza" i "Masterkard" za područje Rusije isključeni su marta 2022. godine, a potom je usledio niz "sekundarnih sankcija" kojima je Vašington pokušao da Rusiji onemogući zaobilaženje sankcija.
Pokazalo se da je i te kako moguće ono što je, koliko do juče, odnosno do pre desetak godina, bilo nezamislivo.
Sa druge strane, Rusija i Kina su odmakle ispred Evropske unije po pitanju uspostavljanja vlastitih platnih sistema. Rusija je pre četiri godina počela da isprobava sistem digitalne rublje, koji treba da zaživi ove godine, a Kina je početkom ovog meseca unapredila mrežu unutar koje se upotrebljava digitalni juan.
Kina je svoj platni kartični sistem "Unionpej" počela da razvija još 2002. godine. Sistem je vrlo brzo postao dominantan u unutrašnjem kineskom platnom sistemu, a potom se raširio po celom svetu.
Rusija je vlastiti domaći platni sistem "Mir" uvela 2014. godine, nakon prvih zapadnih sankcija i isključivanja pojedinih ruskih banaka iz međunarodnih platnih tokova, što joj je, uz druge mere koje je primenila, omogućilo da spremno dočeka eskalaciju sukoba sa Kolektivnim zapadom koja je usledila.