Amerikanci danas osećaju veći finansijski pritisak nego tokom recesije 2008. godine – pokazuju najnoviji podaci istraživačke kuće "Galup". Čak 55 odsto građana veruje da im se finansijska situacija pogoršava, što je najviši nivo ikada zabeležen – viši i nego tokom globalne finansijske krize i pandemije.
Iza tog podatka ne stoji samo subjektivan osećaj. Od 2020. godine traje ono što ekonomisti sve češće nazivaju istorijskom krizom troškova života: plate stagniraju, dok cene gotovo svega, od hrane do energije, rastu iz meseca u mesec. Ako danas zarađujete isto kao pre nekoliko godina, realno ste – siromašniji.
Pet godina pogoršanja bez prekida
Trend nije nov, ali je sada dostigao vrhunac. Već petu godinu zaredom više Amerikanaca smatra da im se finansije pogoršavaju nego da se popravljaju. Poslednji put sličan obrazac zabeležen je tokom Velike recesije.
Najveći strahovi su očekivani: 62 odsto brine da neće imati dovoljno za penziju, 60 procenata strahuje da neće moći da pokrije medicinske troškove, a njih 54 odsto je zabrinuto za investicije i životni standard. Istovremeno, skoro polovina stanovništva strahuje od redovnih troškova lečenja, dok više od 40 procenata ima problem da pokrije mesečne račune.
Drugim rečima – i u Americi život "od plate do plate" postaje norma.
Koliko je sistem krhak pokazuje podatak da je prosečnoj američkoj porodici potrebno svega nešto više od 6.000 dolara dodatnog duga da sklizne u ozbiljnu finansijsku krizu. U zemlji koja je simbol ekonomskog uspeha – to je granica opstanka.
Stari narativi o štednji, disciplini i američkom snu sve teže odgovaraju stvarnosti. Jedan ozbiljniji zdravstveni problem ili neočekivani trošak može izbrisati godine odricanja. Zato Amerikanci menjaju način života: odustaju od izlazaka, odlažu medicinske preglede, kasne sa kirijama, smanjuju potrošnju na minimum
Dodatni pritisak dolazi sa energetskog tržišta. Prema podacima AAA, cena benzina u SAD dostigla je 4,18 dolara po galonu – najviši nivo od početka sukoba sa Iranom. A kako energija poskupljuje, poskupljuje i sve ostalo.
Istovremeno, rast poreskih opterećenja dodatno pritiska građane. Pojedini, poput voditelja Bila Mara, tvrde da državi daju i do 60 odsto svojih prihoda kroz različite poreze i takse.
Uz rast troškova dolaze i otkazi. Kompanija "Najk" najavila je novo smanjenje broja zaposlenih – oko 1.400 radnika, uglavnom u tehnološkom sektoru. To je samo deo šire slike u kojoj se tržište rada hladi, a neizvesnost raste.
Sve ovo vodi ka jednom zaključku: srednja klasa, nekada stub američkog društva, sistematski slabi.