Automobilska industrija Evropske unije nikako da dođe na "zelenu granu". Najnovija pretnja Donalda Trampa da će od sledeće nedelje Vašington uvesti carine od 25 odsto na automobile i kamione uvezene iz Evropske unije, ponovo je uzdrmala ovaj sektor, koji se proteklih meseci suočio sa brojnim šokovima. Još nisu stigli ni da odahnu posle nestašice čipova kompanije "Neksperija" zbog zabrane Pekinga, zapljusnuo ih je novi talas, poremećaja u lancu snabdevanja i nedostatak sirovina, naročito helijuma, zbog sukoba na Bliskom istoku, pa ih sada i sam nagoveštaj dodatnih carina na izvoz u SAD tera da "zbijaju redove" i revidiraju poslovne planove.
Među prvima se oglasio nemački proizvođač automobila "Audi", koji posluje u okviru grupe "Folksvagen". Trampova pretnja stiže u trenutku kada kompanija priprema lansiranje svog novog luksuznog modela sportskog terenskog vozila (SUV) na američko tržište, zbog čega je finansijski direktor Jirgen Ritersberger upozorio da bi se eventualno uvođenje novih tarifa bitno odrazilo na poslovanje kompanije. "Audi" nema proizvodne pogone na američkom tržištu i snabdeva ga vozilima iz Evrope i Meksika, a ovim merama posebno bi bio pogođen novi luksuzni SUV model Q9, koji se proizvodi u Slovačkoj. "Folksvagen grupa" je saopštila da ih postojeće carinsko opterećenje od 15 odsto već košta oko četiri milijarde evra godišnje, dok "Audi" planira ukidanje 7.500 radnih mesta do 2029. godine u okviru mera smanjenja troškova.
Nemački proizvođač automobila Be-Em-Ve je objavio da su mu kvartalni prihodi pali za 8,1 odsto međugodišnje na 31 milijardu evra, dok je prodaja smanjena za 3,5 odsto, na 565.780 vozila, pre svega zbog slabijih rezultata u Kini.
Najnoviji izveštaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena pokazao je da je poslovni sentiment u nemačkoj auto-industriji pogoršan u aprilu, uz pad relevantnog indikatora sa martovskih minus 19 poena na minus 23,8 poena.
Skoro svaka deseta kompanija, odnosno njih 9,3 odsto, u ovom sektoru je prijavila nedostatak ključnih sirovina i delova. Poseban problem predstavlja snabdevanje helijumom, gasom koji ima važnu ulogu u proizvodnji čipova, vazdušnih jastuka, obradi metala i detekciji curenja u baterijama. Prema podacima nemačke Agencije za mineralne resurse, EU je oko 40 odsto ovog gasa uvozila iz Katara i nema mnogo alternativa za ovu lokaciju, odakle je trgovina stopirana zbog blokade Ormuskog moreuza.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odbacila je Trampove pretnje, upozorivši Vašington da se pridržava postignutog trgovinskog sporazuma sa Briselom. Poručila je da "Sjedinjene Američke Države imaju obavezu" i poručila da je "EU spremna na svaki scenario".
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Dušan Marković kaže da automobilska industrija u Evropi u ozbiljnom problemu i što se tiče konkurencije, ali i regulative.
"Te kompanije neće nestati, ali će jednostavno biti manje uticajne, nego pre 20 godina. Nema dileme da će oni opstati, jer su suviše značajni da bi ih njihove države pustile da propadnu. Oni su u Kini u velikoj meri izgubili tržište, iako ne u potpunosti, a sada im Kinezi dolaze u Evropu", kaže Marković za RT Balkan.
Profesor ukazuje da Amerikanci najavljenim carinama zapravo "napadaju" premijum segment, odnosno "Audi", Be-Em-Ve i "Mercedes", a da masovni brendovi poput "Pežoa" i "Folksvagena" neće biti toliko pogođeni.
"Rešenje bi moglo da bude, pošto te sve kompanije imaju firme u SAD, da se deo proizvodnje dislocira tamo. Tako bi kompanije izbegle plaćanje poreza, ali njihove matične zemlje ne bi imale benefite, jer ne bi proizvodili u svojoj zemlji, ali bi kao korporacija uspeli da izbegnu carine. To zapravo Tramp i želi", objasnio je profesor Marković.
Problemi automobilske industrije u Evropi prelili su se prethodnih meseci i na Srbiju. Neke strane kompanije koje proizvode delove zatvorile su pogone, radnici su otpušteni, dok su neke fabrike smanjile proizvodnju. Na udaru su se prvo našli poslovi kao što su izrada električnih kablova za automobile koji se proizvode u fabrikama u Evropi.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović kaže za RT Balkan da će i najavljene carine, ukoliko budu uvedene, dodatno uticati na proizvodnju, pogotovo komponentaša u auto-industriji, kojih u Srbiji ima mnogo, a među kojima su "Jura" i "Aptiv".
"Svi oni rade za velike strane kompanije, a naročito bi bili pogođeni oni koji su povezani sa nemačkim proizvođačima, jer će oni biti najviše na udaru. Troškovi proizvodnje će se preneti na te fabrike u Srbiji, tako da će, ako carina bude 25 odsto, najmanje 10 odsto poskupeti njihov proizvod. To znači da će se smanjiti dobit koju oni ovde imaju, a možda će doći čak i do zatvaranja pojedinih pogona u Srbiji, a najverovatnije i do smanjenja broja radnika. Mislim da je to veliki udar na ovu privrednu granu", rekao je Mihajlović.
On je istakao da je do maja već ostalo bez posla između 4.000 i 5.000 radnika u ovom sektoru u našoj zemlji, a da očekuje da će se taj broj, nažalost, samo uvećavati do kraja godine.
"Ne možemo reći da to nije bilo očekivano, s obzirom na kompletnu situaciju na globalnom tržištu. Ne znamo još kako bi se dodatne carine odrazile na 'Stelantis' i njegovu proizvodnju, ali i tu možemo očekivati da će doći do malog potresa", kazao je Mihajlović.
Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije kaže da u auto-industriji radi između 70.000 i 80.000 ljudi, dok profesor Marković napominje da se u narednim godinama mogu očekivati dodatna otpuštanja u radnointenzivnim fabrikama, gde rade ljudi bez kvalifikacija, uglavnom u nerazvijenim opštinama.