Ratna dejstva na Bliskom istoku uzburkala su pomorske rute, pa roba iz Azije za Srbiju ide zaobilaznim putem. Plovidba transportnih brodova produžava se za još dve nedelje, što dovodi do kašnjenja isporuka, izvestio je RTS.
"U ovim nepredvidivim uslovima 'konce vuku' najveći globalni logistički i brodarski sistemi koji određuju rute, prioritete i cene transporta. Njihove odluke direktno utiču na globalne tokove robe, pa samim tim i na tržište Srbije", profesor Saobraćajnog fakulteta dr Mladen Krstić za RTS.
Kako bi se izbegle rizične zone, traže se nove rute. Kombinuju se - brod, železnica, kamion, avion. Najveći deo robe koja iz Kine i ostalih delova Azije ide za Srbiju i dalje dolazi pomorskim putem – ali nešto drugačijom rutom.
"Standardna ruta je ranije vodila kroz Indijski okean, Crveno more i Suecki kanal, pa dalje ka evropskim lukama poput Kopra, Rijeke, Pireja ili Konstance, odakle roba kamionima i železnicom stiže u Srbiju. Međutim, zbog bezbednosnih rizika i napada na trgovačke brodove u Crvenom moru, veliki broj brodarskih kompanija preusmerio je brodove oko Afrike, preko Rta dobre nade. Time se ruta produžava za oko 6.500 kilometara i u proseku 10 do 14 dana plovidbe", ukazuje Krstić.
Iako je luka Pirej jedna od glavnih tačaka na ruti za Srbiju, deo tereta se sada češće iskrcava u lukama severne Evrope, poput luke Roterdam ili Hamburga. Odatle put ka Balkanu nastavlja drugim vidovima transporta.
"Srpske kompanije koje zavise od delova i sirovina iz Azije suočavaju se sa kašnjenjima i većim troškovima. To je posebno izraženo u auto-industriji, tekstilnoj industriji, elektronici, trgovini tehničkom robom", kaže Krstić.
Posledice po građane su indirektne, ali veoma vidljive.
"Ako transport jednog kontejnera poskupi za nekoliko hiljada dolara, deo tog troška se gotovo sigurno prenosi na krajnju cenu proizvoda u prodavnici. Dakle, cene proizvoda rastu, poskupljuje tehnika, garderoba, obuća. Uz to, na robu i onlajn porudžbine se duže čeka, a uz to imamo i povremene nestašice određenih artikala", objašnjava profesor.
Da bi se ta ranjivost ublažila, a kriza koja je uzdrmala kako globalnu, tako i domaću ekonomiju lakše prebrodila - neophodna je čvrsta saradnja privrede i nauke.
Upravo to će biti u fokusu ovogodišnjeg LOGIS-a, međunarodne konferencije Logističke inovacije i rešenja u lancima snabdevanja. U dva dana, 14. i 15. maja, privrednici i akademska zajednica će na Saobraćajnom fakultetu predstaviti najnovija logistička dostignuća, inovativna rešenja i primere dobre prakse.