Para vrti gde sankcije ne mogu: Velike robne marke ne odlaze iz Rusije

"Blumberg" podseća i da, uprkos sankcijama, ruska ekonomija nije imala loše rezultate kao što se očekivalo prošle godine

Iako je Zapad uveo sankcije Moskvi u pokušaju da iscrpi sredstva za finansiranje Specijalne vojne operacije u Ukrajini, velike robne marke poput "L'Oreala", "Aktive" ili "Oral-B" i dalje prodaju američku i evropsku robu u Rusiji.

Sankcije Zapada ne odnose se na potrošački sektor, ali su ograničenja za ruske banke i pojedince otežala poslovanje u zemlji. Grupe koje su bile otvorene po pitanju svog izbora da ostanu, kao što su "Kolgejt" "Proktor end Gembl" ili "L'Oreal" sada su u situaciji da moraju da postignu komplikovanu ravnotežu, objašnjava "Blumberg". Sa jedne strane, moraju da zaštite svoje poslove na ogromnom tržištu i lokalno osoblje, a sa druge strane moraju da ne izgledaju "moralno kompromitovani", čak i kada plaćaju porez Kremlju.

Tako je odlazeći izvršni direktor "Unilevera" Alan Džop objasnio da on "ima odgovornost" prema 3.000 zaposlenih u Rusiji i da ne želi da četiri "Unileverova" proizvodna mesta u zemlji "padnu u ruke prokremljskih tajkuna ili same države".

Danski "Karlsberg" je prošle nedelje upozorio da bi ruske vlasti mogle da nacionalizuju preduzeće kako bi zadržale radnu snagu na nivou pre Specijalne vojne operacije. Oglasio se portparol Kremlja Dmitrij Peskov, koji je optužbe odbacio kao besmislene i podsetio da su u Rusiji na snazi zakoni o radu koji štite radnike.

Za "Blumberg" su ovi "izazovi", sa kojima se potrošački giganti suočavaju, objašnjenje zašto mnoge korporacije nisu napustile ogromno rusko tržište.

Zapravo, malo je kompanija koje su bile tako odlučne kao "Mekdonalds", koji je prodao svoje ruske restorane u maju, tri meseca nakon početka Specijalne vojne operacije, navodi "Blumberg" i dodaje da takav potez više nije tako lak: sve je manje potencijalnih kupaca koji ne podležu sankcijama, a Kremlj sve manje želi da odobri prodaju poslova zapadnih firmi.

"Što kasnije odete, to je teže", rekao je Nabi Abdulajev, partner u savetodavnoj firmi "Kontrol risks". Ruska vlada sada zahteva popust od 50 odsto na bilo koju prodaju, dodao je Abdulajev.

Osvrnuvši se na "dodatne troškove odlaska" sa ruskog tržišta, Peskov je poručio da je "tržište takvo kakvo je" i da "kompanije izlaze u skladu sa određenim tržišnim uslovima".

"Blumberg" podseća i da, uprkos sankcijama, ruska ekonomija nije imala loše rezultate kao što se očekivalo prošle godine – pala je za samo 2,5 odsto, što znači da u zemlji još uvek može da se zaradi.

Da bi ostale i iskoristile prednosti onoga što bi je još uvek profitabilno tržište, kompanije su manevrisale, predale ovlašćenja lokalnim rukovodiocima, zaustavile oglašavanje i ulaganja i sprovele revizije sankcija kako bi izbegle poslovanje sa bankama i pojedincima na crnoj listi.

Isto tako, da bi izbegle osudu Zapada, kompanije poput "Unilevera", "Kolgejta" i "Proktor end Gembla" se pravdaju da prodaju samo "osnovnu" robu. "Blumberg", ipak podseća da ove firme "tek treba da navedu kako se njihov asortiman suzio", naročito jer "Mondolez", na primer, svoje čokolade prodaje kao "osnovne životne namirnice".

Neke firme su, uprkos "odgovornosti prema radnicima" počele da zatvaraju proizvodne pogone ili prodavnice i otpuštaju zaposlene.

No, rizik po reputaciju zbog poslovanja u Rusiji, nestao je nakon prva dva meseca operacije, rekao je Mark MekNami, direktor za Evropu u istraživačkoj kompaniji "FrontirVju".