Radna grupa koju čine predstavnici Vlade Srbije, reprezentativnih sindikata i Unije poslodavaca Srbije danas započinje pregovore o utvrđivanju minimalne cene rada za narednu godinu. Niko od tri zainteresovane strane još nije izašao sa konkretnim predlogom, tako da se ne zna šta će ponuditi vlada i poslodavci, a šta traže sindikati.
Iz Saveza sindikata kažu da još nisu napravili platformu koliko će se povećanje minimalne zarade tražiti, jer čekaju da vide plan vlade. Iz Unije poslodavaca su najavili da će danas svi prisutni predstaviti svoje analize i istakli da je njima najvažnije da čuju predlog Ministarstva finansija.
Državni zvaničnici najavljivali su da bi do kraja 2027. godine minimalna zarada u Srbiji mogla da dostigne 650 evra, mada sindikati smatraju da je realnije da se taj iznos dostigne tek 2028. godine. Sada očekuju da će vlada ponuditi 600 evra, a tek kada tu ponudu i zvanično dobiju, o njoj će se i izjasniti.
Socijalno-ekonomski savet ima zakonski rok da do 15. septembra postigne dogovor i iznosu minimalca koji će se radnicima isplaćivati od januara, a ako do njega ne dođe, Vlada Srbije će "preseći" i utvrditi minimalnu cenu rada, što se najčešće i dešavalo prethodnih godina. Inače, najniže zarade su lane dva puta povećane na zahtev sindikata, pa je nakon povećanja u januaru 2025. godine, za 13,7 odsto, minimalna zarada u oktobru ponovo povećana za još 9,4 odsto i iznosila je oko 500 evra, a od januara ove godine povećana je za još 10,1 odsto i dostigla je 550 evra.
Član pregovaračkog tima ispred Saveza samostalnih sindikata Srbije Dragan Todorović je izjavio da će sindikat insistirati da povećanje minimalne zarade bude dvocifreno jer, kako je naglasio, svi pokazatelji potvrđuju da novca za to ima.
"Povećanje mora da bude dvocifreno kako bi mogla da se ispuni najava da prosečna plata 2027. godine dostigne 1.400 evra, a minimalna zarada bude 640 evra", rekao je Todorović, prenosi Tanjug.
On je kazao i da će sindikat tražiti rast plata u celom javnom sektoru, a ne samo minimalne cene rada.
Prema njegovim rečima, sindikat smatra da procenat povećanja svih zarada mora da prati najmanje procenat povećanja minimalne zarade, kako bi se izbegla kompresija plata.
Prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je početkom avgusta da je minimalna zarada u ovom trenutku 65.554 dinara odnosno 551 evro, kao i da je prvi put minimalna potrošačka korpa u Srbiji pokrivena minimalnom zaradom.
Ljiljana Pavlović iz Unije poslodavaca Srbije (UPS) je rekla da su prošlogodišnja dva povećanja minimalne zarade ostavila posledice na deo privrede i da je u nekim firmama došlo i do zatvaranja i otpuštanja zaposlenih. Ona je ukazala da, kada su u pitanju mogućnostima privrede da podnese novo povećanje minimalne zarade, postoje velike razlike između razvijenijih i manje razvijenih delova Srbije, kao i između malih firmi i velikih kompanija. Ona je istakla da će poslodavci i ove godine insistirati na smanjenju opterećenja zarada, jer smatraju da su troškovi rada i dalje visoki.
"Naši uobičajeni zahtevi u ovim pregovorima jesu da poslodavci uvek insistiraju na tome da su troškovi zarada izuzetno visoki i da, ukoliko je moguće, pokušamo da ih svedemo na neki pristojan nivo. Prošle godine je postignut dogovor da se, u istom procentu u kojem je rasla minimalna cena rada, poveća i neoporezivi deo zarade. Može se reći da je država preuzela značajan deo tereta rasta minimalne cene rada na svoja leđa i na neki način olakšala privrednicima poslovanje", naglasila je Pavlović.
Minimalna zarada s kojom radnici jedva krpe početak s krajem meseca, ispostavila se kao nepremostiva prepreka za poslovanje za pojedine poslodavce u Srbiji. Nekoliko kompanija je od početka godine najavilo zatvaranje pogona, a i domaći i strani investitori su kao razlog naveli "drastično povećanje minimalnih zarada". Predstavnici privrede kažu da je, uz ostala opterećenja, poskupljenje energenata, troškova nabavke i globalnu neizvesnost, i rast plata doprineo smanjenju profita i padu proizvodnje pojedinih fabrika, dok sindikati tvrde da je to samo izgovor investitora koji se povlače, jer su im istekle državne subvencije.
Sindikalci su ukazali da rast minimalca nije razlog za zatvaranje pogona, jer su poslodavci oslobođeni jednog dela poreza, tako da, kada je zarada povećanja za 9,4 odsto, odnosno za oko 4.000, kada se odbije što je država podigla neoporezovani deo, da je to opteretilo poslodavce sa oko 2.000 do 2.500 dinara po radniku, što nije uopšte ozbiljan iznos da bi imalo takav efekat na poslovanje, da neko zatvara fabriku.
Prema podacima Eurostata, u prvom polugodištu prošle godine, nižu bruto minimalnu zaradu od one u Srbiji (619 evra) imale su Ukrajina (182 evra), Moldavija (285 evra), Albanija (408 evra), Severna Makedonija (542 evra) i Bugarska (551 evro). U prvoj polovini ove godine, bruto minimalnu zaradu nižu od one u Srbiji (744 evra), imale su i Crna Gora (670 evra) i Turska (654 evra).