Reprezentativni sindikati, poslodavci i država nisu postigli dogovor o minimalnoj ceni rada, na prvom sastanku pregovaračkog tima za utvrđivanje minimalca za sledeću godinu. Sindikat nije prihvatio ponudu Vlade Srbije da se najniže plate povećaju za 9,2 odsto i traži da povećanje bude dvocifreno, dok su predstavnici privrede bliži ponudi države. Iz Unije poslodavaca Srbije kažu da su mogućnosti privrede za povećanje minimalca oko osam odsto, odnosno inflacija plus rast društvenog bruto proizvoda, i smatraju da su sa stavovima blizu Ministarstvu finansija. Oni su najavili da će se o konkretnoj ponudi izjasniti na narednom sastanku u sredu.
Socijalno-ekonomski savet ima zakonski rok da do 15. septembra postigne dogovor o iznosu minimalca koji će se radnicima isplaćivati od januara, a ako do njega ne dođe, Vlada Srbije će "preseći" i utvrditi minimalnu cenu rada, što se najčešće i dešavalo prethodnih godina.
Sledeći sastanak Socijalno-ekonomskog saveta zakazan je za sredu, a sindikati očekuju da tada dobiju konkretnije podatke o kretanju zarada i planovima države.
Član pregovaračkog tima ispred Saveza samostalnih sindikata Srbije Dragan Todorović, je izjavio da je Vlada Srbije predložila povećanje od 9,2 odsto, a sindikat nije izašao sa preciznim procentom povećanja, ali traži da on bude dvocifren.
"Vlada Srbije je predložila povećanje minimalne zarade od 9,2 odsto, sa 371 dinar po radnom satu na 405 dinara, pa bi minimalac iznosio oko 70.000 dinara ili oko 600 evra. Mi smo očekivali i informaciju o povećanju plata u javnom sektoru, ali to nismo dobili. Njihova projekcija je da će prosečna zarada sledeće godine da raste oko devet procenata. Ako znamo da je ona sada oko 1.000 evra, to znači da ostajemo ispod ranije projektovanih 1.400 evra u 2027. godini", rekao je Todorović.
On je ukazao da predstavnici sindikata nisu izašli sa konkretnim predlogom, jer su želeli da prvo čuju stav Vlade Srbije, ali da su njihova očekivanja bila bliže prošlogodišnjem procentu povećanja, kada je minimalac povećan u dva navrata. Prema njegovim rečima, poslodavci su se vrlo lako složili da je vladin predlog o povećanju za njih prihvatljiv i da bi to mogli da podnesu.
"Država danas nije izašla sa informacijom o rastu neoporezovanog dela zarade. O tome danas nismo razgovarali, ali naš je stav da ne dolazi u obzir smanjenje doprinosa za penzijsko invalidsko i za zdravstveno osiguranje, ono što ide na teret radnika", naveo je Todorović za Tanjug.
Iz Unije poslodavaca Srbije ukazuju da je neophodno da konačan predlog bude zasnovan na realnim ekonomskim pokazateljima, stanju u privredi i mogućnostima kompanija da povećanje zarada dugoročno finansiraju. Napominju da podržavaju rast životnog standarda zaposlenih i rast zarada, ali da on mora biti održiv. Ukazuju da minimalna zarada treba da prati rast produktivnosti, privredne aktivnosti i mogućnosti privrede, kako bi se obezbedilo da povećanje ne dovede do smanjenja zaposlenosti, odlaganja investicija ili prelaska dela poslovanja u sivu zonu.
Poslodavci smatraju da svako povećanje minimalne zarade treba da bude praćeno paketom mera za rasterećenje privrede.
"Prioritet vidimo u daljem smanjenju fiskalnog opterećenja rada, odnosno poreza i doprinosa na zarade, povećanju neoporezivog dela zarade, kao i nastavku politike poreskog rasterećenja koja će omogućiti da veći deo povećanja zarade bude usmeren zaposlenima, bez dodatnog rasta troškova poslodavaca", kažu u udruženju.
Sledeća sednica pregovaračkog tima biće održana u sredu, a konačno rešenje očekuje se tokom sledeće nedelje kada bi socijalni partneri trebalo da se dogovore oko procenta povećanja, a ako se to ne dogodi novi minimalac će utvrditi Vlada Srbije.
Inače, najniže zarade su lane dva puta povećane na zahtev sindikata, pa je nakon povećanja u januaru 2025. godine, za 13,7 odsto, minimalna zarada u oktobru ponovo povećana za još 9,4 odsto i iznosila je oko 500 evra, a od januara ove godine povećana je za još 10,1 odsto i dostigla je 550 evra.
Evrostat je objavio podatke o minimalnim zaradama za drugu polovinu 2026. godine, prema kojima je samo osam od 29 evropskih zemalja povećalo bruto minimalnu zaradu između januara i jula, dok je inflacija u evrozoni u istom periodu iznosila 3,2 odsto. To znači da su radnici koji primaju minimalnu zaradu u više zemalja realno izgubili deo kupovne moći, posebno tamo gde je inflacija bila izraženija.
Luksemburg ima najvišu bruto mesečnu minimalnu zaradu u Evropi, koja je u julu iznosila 2.771 evro. Među članicama Evropske unije najniži minimalac od 620 evra prošlog meseca je imala Bugarska.