Evropski posleratni ekonomski model, koji se oslanjao na otvorenu globalnu trgovinu, jeftine energente i stabilan geopolitički poredak pod zaštitom Sjedinjenih Američkih Država, više ne funkcioniše i verovatno se nikada neće vratiti u pređašnji oblik, dok budućnost leži u jedinstvenom evropskom tržištu, izjavila je danas predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard na sastanku Međunarodnog poslovnog saveta u okviru Svetskog ekonomskog foruma.
Govoreći u Ženevi pred liderima vodećih svetskih korporacija, Lagard je istakla da su sva tri ključna stuba evropske privrede pod izuzetnim pritiskom, ali je preskočila da kaže da se Brisel dobrovoljno odrekao jeftinih ruskih energenata, koji su bili jedan od ta tri stuba.
"Evropa je nakon Drugog svetskog rata postala jedna od najotvorenijih privreda sveta i ostvarila je ogromnu korist od globalizacije, ali dalje širenje trgovine više se ne može uzimati zdravo za gotovo, pošto je samo prošle godine širom sveta uvedeno više od 2.500 trgovinskih ograničenja", upozorila je Kristin Lagard u svom izlaganju.
Strah od Kine
Ona je rekla da je drugi stub bila snaga Evrope u proizvodnji tehnologija srednjeg nivoa složenosti, koju je delimično podržavao pristup relativno jeftinoj energiji, ali i ta prednost se sve više topi.
"Kina se postepeno penje uz lanac vrednosti i danas direktno konkuriše evrozoni u gotovo 40 odsto sektora u kojima Evropa ima komparativnu prednost, u odnosu na oko 25 odsto početkom ovog veka, dok je jeftina energija na koju se evropska industrija nekada oslanjala postala prošlost", dodala je Lagard.
Prošle godine su cene električne energije u Evropskoj uniji za energetski intenzivnu industriju u proseku bile više nego duplo veće od cena u SAD i za oko 50 odsto više nego u Kini.
Stabilan geopolitički poredak, koji je omogućio produbljivanje evropskih lanaca snabdevanja, danas je pod pritiskom, a geopolitičke tenzije sve više ističu kritične zavisnosti i uska grla, dok se Evropa suočava sa rastućim bezbednosnim pretnjama u sopstvenom susedstvu.
"Uprkos trgovinskim izazovima, EU i dalje ima najveću mrežu trgovinskih sporazuma na svetu, koja se dodatno širi, raspolaže vrhunskim proizvodnim kapacitetima i poseduje integrisano tržište od 27 zemalja članica i 450 miliona potrošača, najveće među razvijenim privredama sveta", napominje predsednica Evropske centralne banke (ECB).
Prema njenim rečima, zadatak je sada da se ta domaća otpornost pretvori u trajniji izvor dugoročnog rasta, što zahteva da Evropa bolje iskoristi veličinu sopstvenog domaćeg tržišta.
Ona je ukazala da su glavne prepreke rascepkanost samog jedinstvenog tržišta Evropske unije, kao i tržišta kapitala i dodala da se "Evropa sada pokreće sa namerom da reši oba problema".