Šest zemalja Evropske unije želi da EU uvede porez na "prekomerne profite" naftnih kompanija povezane sa povećanjem cena izazvanog američko-izraelskim ratom protiv Irana, objavili su mediji, pozivajući se na zajedničko pismo ministara finansija zemalja.
Cene nafte su ove godine više puta prelazile 100 dolara po barelu zbog sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Ormuskog moreuza, kroz koji se inače transportuje oko četvrtina svetske pomorske trgovine naftom i tečnim prirodnim gasom.
Globalne cene sirove nafte dostigle su prošlog meseca 102 dolara po barelu, a "Goldman Saks" predviđa da bi mogle premašiti 120 dolara u četvrtom kvartalu i prosečno iznositi 100 dolara sledeće godine, ako se situacija u Ormuskom moreuzu ne normalizuje do kraja godine.
Kako prenose mediji, ministri finansija iz Portugala, Španije, Austrije, Italije, Poljske i Nemačke nazvali su krizu "jednim od najvećih šokova u ponudi u poslednjih nekoliko decenija".
U pismu upućenom irskom ministru finansija, upozorili su da "širom sveta raste nezadovoljstvo zbog rastućih troškova života" i pozvali na "zajednički pristup koji osigurava da oni koji profitiraju od krize doprinesu svojim delom smanjenju tereta na opštu populaciju". Irska inače trenutno predsedava Savetom EU.
Inicijativa, koju navodno predvodi Nemačka, ima za cilj da "reši pitanje visokih cena energije raspravom o okviru za oporezivanje viška profita na nivou cele EU". Grupa je zahtevala da se to pitanje stavi na dnevni red sledećeg sastanka ministara ekonomije i finansija bloka, zakazanog za sredinu septembra.
Oksfam, mreža nevladinih organizacija za borbu protiv siromaštva, procenila je prošlog meseca da je kombinovani profit kompanija BP, "Ševron", "Eni", "EksonMobil", "Šel" i "TotalEnerdžis" iznosio skoro 40 milijardi evra između aprila i juna i da bi mogao dostići 147 milijardi evra do kraja godine. Ova dobrotvorna organizacija pozvala je na stalni porez na neočekivane prihode od najmanje 50 odsto na profit koji prelazi 10 odsto povrata na investiciju.
EU se bori sa krizom troškova života, koju je pogoršala njena odluka početkom 2022. godine da postepeno obustavi isporuku ruskih energenata kao odgovor na sukob u Ukrajini.
Prema podacima Evropske komisije, ruska nafta je činila 27 odsto uvoza sirove nafte bloka, dok je ruski gas pokrivao 45 odsto potreba EU početkom 2022. Nemački kancelar Fridrih Merc je prošlog meseca priznao da je gubitak ovog uvoza doprineo trenutnim energetskim problemima zemlje, ali i dalje ne namerava da menja stav Berlina o antiruskim sankcijama.
EU je u međuvremenu nastavila da obara rekorde u uvozu ruskog tečnog prirodnog gasa uprkos cilju Brisela da ga potpuno obustavi. Belgija se, posebno, prošlog meseca istakla u oslanjanju na ruske isporuke goriva, objavio je Blumberg početkom avgusta.