Evropa je na putu da uđe u hladnije mesece sa zalihama gasa na najnižem nivou u poslednjih 13 godina, što je izazvalo paniku među trgovcima energentima. Zalihe gasa bile su popunjene 63 odsto u poslednjoj nedelji avgusta, što je znatno ispod proseka od 80 odsto, koliko je inače bilo prethodnih godina u tom periodu. Velika Britanija je posebno izložena, jer je jedan od najvećih potrošača gasa u Evropi, a po popunjenosti skladišta su među najgore rangiranim zemljama. Skladišta gasa u EU se muče da se približe smanjenom cilju od 80 odsto do početka grejne sezone.
Hladan kraj prošle zime i veća nego uobičajeno proizvodnja električne energije iz gasa, tokom toplotnih talasa u Evropi, ovog leta su takođe doprineli iscrpljivanju gasa u bloku. Prema podacima koje je objavio Rojters, sredinom jula, tik pre nego što su uvedene nove evropske sankcije, najveći kupci ruskog tečnog naftnog gasa bili su Francuska, Belgija i Španija.
Mediji su nedavno objavili da je prekid snabdevanja Evrope "Severnim tokovima", ukoliko se posmatra ukupna termoenergetska vrednost gasa koji je kroz njega prolazio, ekvivalent proizvodnji energije iz čak 80 nuklearnih elektrana i taj podatak najbolje oslikava koliko je za Evropu bio značajan uvoz jeftinog ruskog gasa.
Stručnjak za energetiku Velimir Gavrilović je u emisiji "Danas na RT" rekao da tehnički, Evropa možda može da nadomesti te količine energenata, ali da je veliko pitanje po kojim cenama će to biti posle isporučeno potrošačima.
"To će poskupeti energente za krajnje kupce. Evropa je na oko 65 odsto zaliha prirodnog gasa. Njihov kapacitet je oko 104 milijarde kubnih metara gasa, a trenutno su na oko 68 milijardi kubika", rekao je Gavrilović.
On je objasnio da nije isto popunjavati skladišta u avgustu, kada je potražnja manja i u septembru, kada rastu i potražnja i cene. Dodao je da, nema drugog načina da se iz Norveške dopremi gas, osim tankerima, kao i iz Amerike.
"Tečni naftni gas je i do tri puta skuplji od prirodnog i SAD su profitirale njegovom prodajom u Evropi. EU sada treba još oko 360 tankera za grejnu sezonu, odnosno četiri tankera dnevno. To je moguće tehnički izvesti, ali vi nemate samo popunjavanje skladišta, već deo morate direktno odmah da usmerite i na potrošnju i tu onda dolazimo do problema. Dakle, tehnički je moguće, ali videćemo da li je praktično izvodljivo. Verovatno će gasa biti dovoljno, ali pitanje je kolike će biti cene", objasnio je Gavrilović.
On je podsetio da je pre američko-izraelske intervencije u Persijskom zalivu i bombardovanja Irana cena gasa bila oko 30 evra po megavat-satu, a da je sada više od 70 evra.
Gavrilović je ukazao da 104 milijarde kubika gasa pokriva oko trećinu godišnje potrošnje ovog energenta u EU, ali da ta količina pokriva oko 50 odsto ukupne zimske potrošnje i kada je popunjenost na 100 procenata.
"Cenu plaćaju građani EU i zato se i bune. Troškovi grejanja su krajem prethodne grejne sezone već značajno poskupeli. To su veliki udari na budžete, ne samo privrede, nego i građana", kazao je stručnjak za energetiku.
Velimir Gavrilović je ukazao da u EU ne postoji inicijativa za obnovu "Severnog toka", već samo ideja da se po svaku cenu jeftini ruski energenti zamene za skupe američke.
"Ukoliko neke opozicione snage budu preuzele upravljanje tim državama, doći će i do takvih inicijativa. Čak i neki američki analitičari, nezavisni od Vašingtona očekuju, ako AfD bude preuzeo vlast, da će se vrlo brzo napraviti dogovor između Nemačke i Rusije o uspostavljanju gasnih koridora. Ostaje da se vidi koliko će to brzo moći da se uradi. Kapacitet oba "Severna toka" je dovoljan da se potpuno napune evropska skladišta. EU se samoizolovala od tih energenata", podsetio je Gavrilović.
Ruski stručnjak za energetiku Igor Juškov sa Finansijskog univerziteta i Nacionalnog fonda za energetsku bezbednost je rekao da će odricanje od ruskog gasa ubrzati deindustrijalizaciju EU. On je ukazao da deficit na evropskom tržištu već postoji, jer je Katar, koji je treći najveći proizvođač gasa na svetu obustavio isporuke Evropi.
"Evropljani od 1. januara žele da se odreknu i ruskog tečnog gasa i moraće nekako da ga nadoknade. Uz nizak nivo rezervi u evropskim skladištima, sve to stvara uslove da cene tokom zime ostanu na veoma visokom nivou, što znači da će morati da troše zalihe iz skladišta i proleće 2027. će dočekati sa ispražnjenim skladištima. To znači da će sledećeg leta morati da kupuju mnogo gasa da za sledeću zimu. Velika potražnja, podrazumeva i rast cena. A to što cene energije ostaju visoke dovodi do deindustrijalizacije, jer se kompanijama jednostavno ne isplati da proizvode svoju robu. Oni postaju nekonkurentni na globalnom tržištu", kazao je Igor Juškov.