Krediti između potreba i agresivnih ponuda: Šta stoji iza naglog rasta duga građana u Srbiji

Finansijski konsultant Dušan Uzelac, urednik portala "Kamatica", kaže za RT Balkan da na rast zaduživanja utiče i sve agresivnija prodaja finansijskih proizvoda i pojava agencija koje nude pozajmice i ubeđuju građane da se zadužuju

Dug građana je za godinu dana porastao za gotovo 20 odsto, a u avgustu im je najviše, kao i prethodnih meseci, nedostajao keš. Na ime gotovinskih kredita građani su pozajmili ukupno 1.058 milijardi što je za 20,6 odsto više nego pre godinu dana, slede stambeni i krediti za adaptaciju koji su ukupno iznosili 918,02 milijarde dinara i za godinu dana su povećani za više od petinu, preciznije za 20,3 odsto.

Finansijski konsultant Dušan Uzelac, urednik portala "Kamatica", kaže za RT Balkan da na rast zaduživanja utiče i sve agresivnija prodaja finansijskih proizvoda i pojava agencija koje nude pozajmice i ubeđuju građane da se zadužuju. On ukazuje da je, bez obzira na sve troškove koje građani imaju u avgustu - od letovanja, do priprema za školu i zimnice, skok od gotovo 20 odsto veliki u situaciji kada se ništa toliko značajno nije desilo, u smislu, da niti je inflacija značajno porasla, ni naše potrebe nisu baš toliko povećane u odnosu na isti mesec prošle godine. 

"Kod nas je uspostavljena jedna industrija posrednika u prodaji kredita. To je nešto novo na ovim prostorima. To su agencije koje za vas traže kredite po bankama, ali rade i za suprotnu stranu i za banke traže klijente, što znači da oni aktivno na tržištu prodaju usluge banaka, u ovom slučaju kredite. I to je, po mojoj analizi, dominantan razlog koji je prouzrokovao rast zaduživanja. To je agresivnija prodaja bankarskih proizvoda koji nisu mogli da dođu od strane banaka, jer su one ograničene nekim zakonskim regulativama i Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga. Banka nema mogućnost da agresivno prodaje kredite, ali se ispostavilo da su oni angažovali posrednike, koji to malo "jače' prodaju", navodi Uzelac.

On kaže da postoje kol-centri koji pozivaju građane da uzmu kredit i napominje da građani imaju pravo da kažu "ne", ali dodaje da problem nije u samoj prodaji, već u pritisku kojem su građani često izloženi.

"Mi nismo u problemu da potrošimo novac. Problem je kada prepoznamo da druga strana na sve načine pokušava da nam nešto proda, da ne kažem – uvali. Banke na ovim prostorima odavno nisu servis, one su industrija. Razlika između servisa i industrije je u tome što u servis idete kada on vama treba, a industrija dolazi do vas kada vi njima trebate. Oni aktivno guraju prodaju i stimulišu sve u tom lancu prodaje da bi se ona desila. To je 'prodavnica' kao i svaka druga, angažovala je svoje distributere i oni rade za te provizije. To je novina na tržištu, a moguća je zbog odsustva regulative. Čak je NBS najavila regulaciju tog segmenta, jer su verovatno prepoznali da to ne funkcioniše kako su oni zamislili", priča Uzelac.

On napominje da tumačiti nagli rast dugovanja građana samo na način da ljudima treba više para i da su u većim finansijskim problemima zato bilo upitno i da zapravo ne bi bilo tačno.

"Svaki odobreni kredit je odobren od strane banke, što znači da je odobren ljudima koji imaju kapacitete da ga vrate. To znači da to nisu apriori problematične finansijske situacije. Banka prodaje novac i ne daje ga onom ko je u problemu, ko ne može da ga vrati", objasnio je Uzelac.

On je ukazao da to jeste pravac u kom će se razvijati tržište , jer tih formata nije bilo, ali da slični postoje kada je u pitanju tržište osiguranja i da je to regulativom "uštelovano" da dobro funkcioniše. 

"Pretpostavljam da će i ovo doći na red. Krediti pokazuju da nam za nešto nedostaje novac. Najčešće ne zarađujemo dovoljno da bi nam krediti bili samo usputna stanica, pa smo primorani da pravimo razne finansijske manevre i biramo šta možemo da priuštimo, a šta ne. Kredit je finansijski alat. To je priča do stanja koje vam treba. Kada uzimate kredit, morate da razumete šta će on prouzrokovati u vašim finansijama. Vi ćete taj novac zaraditi i vratiti banci, uz kamatu. Zato kredit nije besplatan novac, već odluka koja utiče na buduće prihode. Pre zaduživanja treba napraviti jednostavnu računicu – koliko novca mesečno ostaje nakon svih obaveznih troškova i da li će rata kredita moći da se plaća bez novog zaduživanja", kaže Dušan Uzelac.

Finansijski stručnjaci napominju da je i dalje gotovinski kredit bolja opcija od dozvoljenog minusa i napominju da je dozvoljeni minus najkomfornije i najjednostavnije rešenje, ali da je to zapravo jedan preskupi kredit.